U ljeto 2019. godine, na zapadnom dijelu Islanda odvila se neobična ceremonija. Uz zalazak sunca i na beskrajnim prostranstvima koja se prelijevaju u Atlantik, mala grupica planinara, istraživača i geologa okupila se u mjestu Borgarfjörður kako bi se posljednji put oprostili od – ledenjaka.
Ovaj svojevrsni sprovod za ledenjak zvan Okjökull ili Ok ostavio ih je shrvane. Proveli su godine proučavajući njegovo kretanje i veličinu.
Nekad moćna gromada koja se protezala na čak 38 kilometara kvadratnih bila je vidljiva iz naseljenih područja golim okom. No, posljednjih se deset godina toliko otopila da je izgubila status ledenjaka i 2014. godine službeno proglašena „mrtvom“, tj. mrtvim ledom koji se više ne kreće. U tom trenutku imao je 700 godina.
Problem nije samo u otapanju Oka
Koliko je ovo važno pitanje, svjedoči i prisustvo premijerke i ministra okoliša na tužnoj ceremoniji. Svi zajedno kasnije su se uputili prema obližnjem vulkanu gdje je postavljena spomen-ploča naslovljena „Pismo za budućnost“.
„Ok je prvi islandski ledenjak koji je izgubio taj status. U sljedećih 200 godina sve naše ledenjake očekuje ista sudbina. Ovaj spomenik služi nam kao priznanje da smo svjesni toga što se događa, i što trebamo učiniti. Samo ćete vi znati jesmo li to doista postigli.“
Pismo je sročio islandski pisac Andri Snaer Magnason, a završava tadašnjim datumom i tada izmjerenom koncentracijom ugljičnog dioksida u zraku.
Andri je izjavio kako ga zanima hoće li za 200 ili 300 godina netko doista imati priliku ovo pročitati. „Klimatske promjene nemaju početak ni kraj. Filozofija iza ove spomen-ploče jest poslati upozorenje samima sebi o povijesnim događajima koji nas okružuju. Ne bismo ih trebali normalizirati – trebamo se spustiti na zemlju i reći: u redu, ostali smo bez toga i toga, i to je veliki znak.“
U 2000. godini zabilježeno je preko 300 ledenjaka na Islandu, a već u 2017. nedostajalo ih je 56.
Znanstvenici koji su također sudjelovali u obilježavanju događaja, istaknuli su kako su ljudi gubitak ledenjaka osjećali i kao vlastiti gubitak. Spomen-ploče služe za obilježavanje velikih događaja, često uzrokovanih ljudskim djelovanjem – a otapanje ledenjaka jedan je od takvih događaja, premda tragičan.
