Jedna od mojih najvećih i još neispunjenih želja je posjetiti Island – zemlju gejzira i termalnih izvora, jednu od deset najbogatijih zemalja na svijetu i jednu od zemalja s najvećom stopom pismenosti. Svaki deseti Islanđanin u nekoj fazi svog života napiše knjigu. Stoga imaju najviše književnika po glavi stanovnika. Stopa pismenosti na Islandu je 99,99 posto. A prosječni Islanđanin pročita 4 knjige godišnje. Impresivno zar ne? - piše Alis Marić na blogu Čitaj knjigu.

Island je raj za pisce, ali i ljubitelje knjiga i književnosti koja je vrlo cijenjena. Islanđani su posebno ponosni na svoje SAGE. Književno djelo 'Islandsko zvono' i Halldor Laxness (nazivaju ga Tolstojem sjevera) priskrbili su Islandu Nobelovu nagradu za književnost 1955. godine. Time potvrđuju koliko je kultura pričanja izvor njihovog najvećeg ponosa.

Pisanje je na Islandu nacionalni sport, religija i način da se podnese ta teška zemlja. Imaju i jednog od najboljih pisaca kriminalističkih romana – Hallgrimur Helgasson koji je opisao tipično islandsko ubojstvo: 'Podlo ubijanje nožem u mračnom podrumu na kraju dugog zimskog dana koji završava opijanjem.'
 

Tko su najpoznatiji islandski pisci?

1. Arnaldur Indroason je najpoznatiji suvremeni islandski pisac.
2. Hallgrimur Helgasson je jedan od najboljih pisaca kriminalističkih romana.
3. Yrsa Sigurðardóttir, islandska spisateljica koja je po struci inženjerka građevine.
4. Sjon – čiju sam knjiga Plava lisica pročitala s velikim zadovoljstvom.
 

Riječ je, dakle, o vrlo maloj zemlji s jednim od najmanjih knjižnih tržišta na svijetu. No, gotovo da se niti jedna druga nacija na svijetu ne definira tako snažno upravo preko književnosti: Islanđani kupuju mnogo knjiga – u prosjeku osam godišnje, što je ukupno 2 i pol milijuna.

Knjige su u Islandu omiljeni poklon, a čitanje strast! Dok na Islandu sve trgovine zatvaraju u 18 sati, knjižare su otvorene do 22 sata, neke čak i do ponoći. Knjižare su omiljena sastajališta u Reykjaviku. Običaj je sjediti do dugo u noć u knjižari, piti tople napitke i prelistavati i čitati knjige.

Mislim da ne postoji simboličnija slika. Evo možda još jedne: pred Božić u trgovinama pored velikih stolova s prozom stoje jednako veliki stolovi s pjesmama. A nacija koja pjesme cijeni jednako kao i romane mora biti velika književna nacija.

I rado pričaju priče – to je činjenica. Pripovjedačka umjetnost je stoga glavna karakteristika suvremene islandske književnosti, Pritom nije najvažnija ‘poruka’ pisca, ono što nam on želi reći, nego da priča funkcionira. I to je nešto što odlikuje sve islandske autore – svi oni znaju napisati napete priče koje zarobe čitatelje. I to je uvijek bilo tako.

Islandske sage su ostavile tragove i u književnom stvaralaštvu brojnih drugih zemalja – slavnom argentinskom piscu Jorgeu Luisu Borgesu na nadgrobnom spomeniku stoji citat upravo iz jedne sage. Trenutno se radi na njihovom novom prijevodu na njemački i još tri jezika – što je trenutno najveći prevoditeljski projekt na svijetu.

Možda se pitate zašto želim ići u zemlju u kojoj gotovo da nema sunca, gdje je hladno i često pada kiša ili snijeg? Ali Islanđani i za to imaju odgovor: 'Ako ti se ne sviđa vrijeme, pričekaj malo.' 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju