Nevrijeme ili snažan vjetar nisu jedine vremenske (ne)prilike zbog kojih zrakoplovne kompanije odlučuju da njihovi avioni neće poletjeti. Zrakoplovi ostaju na pisti i za vrućih dana, kada se temperature popnu toliko da je polijetanje riskantno - ili gotovo nemoguće. Baš kao i ljudi, avioni ne funkcioniraju za vrtoglavih temperatura bez obzira što je nebo čisto, a dan je lijep.
"Kad vidite snijeg, led na krilima aviona, jaku kišu ili munje jasno je da možda ne želite ući u avion, ali to nisu jedini slučajevi kada vremenske prilike otežavaju putovanje", kaže Jennifer Griswold, znanstvenica s havajskog sveučilišta.
Stvar je fizike – svaka akcija nosi odgovarajuću reakciju. Kako se avion kreće pistom, tako gura zrak, koji u slučaju visokih temperatura postaje rjeđi. Molekule kisika iznad užarenog betona šire se jedna od druge. Zbog rjeđih molekula zraka pod krilima aviona, zrak ne uspijeva generirati dovoljnu silu za polijetanje. U slučaju ekstremnih vrućina i rijetkog zraka avioni moraju pričekati pad temperature, ponekad i zalazak sunca.
Putovanja
Jeste li znali: Zašto ne smijemo sjesti na tuđe mjesto u avionu?
Dulje piste i veća brzina zrakoplova mogu pomoći avionu da se odlijepi od tla, ali manje aviokompanije za tako nešto nemaju budžet pa i češće odustaju od letova za vrućih dana.
Stručnjaci predviđaju da bi za trideset godina broj zrakoplova koji polijeću ljeti mogao biti osjetno manji – možda čak i upola od ukupne brojke letova. Stoga će o načinu na koji ćemo putovati itekako ovisiti klimatske promjene, kao i pitanje hoće li ih moderna tehnologija uspjeti pratiiti.
