Od sjeverne strane grada, koju od hladnih vjetrova štiti Medvednica, do prostrane ravnice i rijeke Save, koji ga otvaraju prema ostalim stranama svijeta, Zagreb čini slagalica ulica, parkova i trgova razasutih po kvartovima.

Zagreb ima 17 gradskih četvrti, ustanovljenih Statutom Grada Zagreba 1999. godine: Donji grad, Gornji grad - Medveščak, Trnje, Maksimir, Peščenica - Žitnjak, Novi Zagreb - istok, Novi Zagreb - zapad, Trešnjevka - sjever, Trešnjevka - jug, Črnomerec, Gornja Dubrava, Donja Dubrava, Stenjevec, Podsused - Vrapče, Podsljeme, Sesvete i Brezovica. Unutar četvrti nalaze se i manji kvartovi, poput Šalate, Vrbika, Rudeša, Vrbana... A svaki od njih krije svoje zanimljivosti i priče.

Olimpijsko selo

Svaki kvart ima i svoje zanimljivosti. Jeste li znali da su nekoć na području Dubrave bile hrastove (dubove) šume? I da joj tepaju da je "olimpijsko selo"? Da je Dubrava država, bila bi visoko rangirana na svjetskoj listi osvajača medalja. Preciznije - bila bi u 30 najboljih zemalja ispred, primjerice, Švedske, Danske, Ukrajine ili Češke. Osim olimpijskih medalja, Sandra Perković, Josip Glasnović, Martina Zubčić, i Manuel Štrlek dijele i mjesto stanovanja.

Kralj roštilja

Kada bi se birao kvart s najviše mjesta na kojima se može pojesti dobar roštilj, Prečko bi zasigurno bio u užem izboru. U carstvu ćevapa, pljeskavica i šiševa dugačku tradiciju imaju Stari kotač, Marinero, Kod Dede i Grana.

Salata sa Šalate

A znate li kako je Šalata dobila ime? Puno prije sportskog kompleksa s bazenima, teniskim terenima, klizalištem te drugim sportskim objektima istočno od Ribnjaka bili su vrtovi u kojima se uzgajala – salata.

Črna mera

Priča o tome kako je Črnomerec dobio ime i nije tako jednostavna. Prema jednoj od verzija, nazvan je prema mlinaru, muljatoru koji je varao na vagi. Govorkalo se da mlinar mjeri "črnom merom", zbog čega je prozvan Črnomerec.

Divlje trešnje

U 18. stoljeću na Trešnjevci nije bilo kuća. Ondje se prostirao pašnjak koji je dobio ime po divljim trešnjama koje su tamo rasle. Prve kuće su se pojavile na Ljubljanici, a nešto kasnije i radničke kućice nedaleko od Trešnjevačkog placa, koje su nastajale bez reda i plana. Neke od njih mogu se vidjeti i danas.

Jarun Putovanja Po šumama i parkovima: Zagrebačke zelene oaze kojima možete šetati, planinariti ili biciklirati

Baranov gaj

U samim počecima avijacije letjelo se s Črnomerca, a prije Drugog svjetskog rata glavni je aerodrom u Zagrebu bio na Borongaju. Dio grada koji je danas sinonim za okretište tramvaja nastao je između željezničke pruge, Borongajske ceste i potoka Blizneca. Borongaj je ime je dobio po Baranu, najstarijem  zagrebačkom kanoniku s početka 13. stoljeća. Od Baranova gaja nastao je – Borongaj.

Put na Savu

Kvart koji nosi ime po Martićevoj ulici, a proteže se od Draškovićeve, preko Bauerove gotovo do Kvatrića te dijela oko džamije, dom je jednoj od najstarijih zagrebačkih prometnica. U 18. stoljeću Ulica Antuna Bauera zvala se "put koji vodi na Savu", a išao je od nekadašnjeg naselja Laška Ves do tadašnje Dubrave, zatim prema Savi, prateći jednim dijelom potok Medveščak. Tadašnja "Bauerova" bila je okružena vrtovima i oranicama.

Preko rijeke

Zapruđe je najstariji novozagrebački kvart koji je ime dobio zahvaljujući položaju – nalazi se iza nekadašnje željezničke pruge i starog mosta, koji je bio istočno od Mosta mladosti.

Utrta travina

Na mjestu gdje se danas nalaze zgrade u Utrini, nekoć su bile livade i močvare, zbog čega se taj zagrebački kraj nazivao i "utrtom travinom". Pretpostavlja se da od tog naziva potječe naziv ove gradske četvrti, a nastala je širenjem Zapruđa.

Tratinčica iz Travnog

Mamutica smještena u Travnom najveća je zgrada u gradu, ali i Hrvatskoj te jedna od većih stambenih zgrada u Europi. Taj je betonski div izgrađen 1974. godine zamalo nazvan umiljatim imenom – Tratinčica. Dok je Miroslav Kollenz osmišljavao urbanistički plan naselja Travno, radi lakšeg snalaženja zgrade je nazivao imenima poljskog cvijeća.

Postojala je i ideja da se svaka zgrada, odnosno ulaz uočljivo označi simbolom svog naziva, ali nije provedena u praksu. Sa svojih 240 metara i 19 katova, taj bi naziv goleme zgrade doista bio simpatičan.

Walk with Tito: Povijesna šetnja zagrebačkim ulicama koja je nastala iz bunta i strasti prema slobodi Walk with Tito - 12 Walk with Tito - 2 Walk with Tito - 3 +10 Walk with Tito - 4

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju