Galerija
Koliko Eskimi imaju riječi za snijeg?
No odgovor na to pitanje i nije tako jednostavan. Razlog tome je što ne postoji jedan eskimski jezik. Eskimski jezici, grana eskimsko-aleutskih jezika kojima govore Eskimi u arktičkom području Sjeverne Amerike i nekoliko sela u susjednoj Rusiji na Čukotskom poluotoku dijele se na dvije glavne skupine, inuit i yupik, a svaka ima po pet jezika. Svaki jezik ima više dijalekata, a neki imaju više riječi za snijeg od drugih.
Lingvist K. David Harrison proputovao je cijeli svijet proučavajući ugrožene jezike i kaže da je broj izraza za snijeg, led, vjetar i vrijeme u nekim arktičkim jezicima impresivno velik, bogat i složen. Primjerice, u nekima od njih nabrojao je čak 99 različitih vrsta morskog leda. Tako bi se nuyileq mogao opisati kao zdrobljeni led koji se širi u vodi, ali je opasno po njemu hodati. Takav led se otapa, ali još uvijek je čvrst. Kao što geolozi imaju mnogo riječi za stijene, polarni narodi imaju mnogo riječi za opisivanje arktičkog okoliša i načina preživljavanja u njemu, a točan broj riječi i izraza teško je izbrojiti.
Grad s najviše snijega
Aomori u Japanu smatra se mjestom s najviše snježnih padalina na svijetu. Prema nekim statistikama, u glavnom gradu prefekture Aomori na najvećem japanskom otoku Honshuu svake godine u prosjeku padne 7,9 metara snijega. Veći dio grada i okolnih mjesta prekriveni su debelim snježnim pokrivačem od studenog do travnja svake godine. Nogostupi su zapriječeni visokim zidovima snijega i leda, koji postaju sve viši kada ralice prođu kako bi očistile put.
Obilan snijeg rezultat je Aomorijeva jedinstvenog geografskog položaja između planina Hakkoda i obala zaljeva Mutsu. Do njega dolaze ledeni sibirski vjetrovi koji se sudaraju na tom području te uzrokuju ubrzano stvaranja oblaka. Zbog niskih temperatura u gradu – umjesto kiše pada snijeg.
U igluima nije hladno
Iglui su privremena zimska skloništa inuitskih lovaca u golemim ledenim lovištima kanadskog i grenlandskog Arktika. Iglu je inuitski naziv za "snježnu kuću", a te se građevine uvijek nanovo grade svake zime jer se u proljeće otope i uruše. Iglu se gradi od snježnih blokova koji se izrezuju posebnim nožem, na utabanom mjestu očišćenom od svježeg snijega. Blokovi se slažu u spiralu, tako što se svaki u krug postavljeni red nožem "obrije" kako bi se sljedeći red blokova naginjao prema unutra. Pod iglua obično je terasast – tako da su dnevni dio i kreveti na povišenom gdje je toplije. Zagrijava se uljanom svjetiljkom i ako je dobro sagrađen, temperatura će u njemu biti 40 stupnjeva viša od one vanjske. Više o igluima doznajte ovdje.
Snijeg u pustinji
Snijeg na pješčanim dinama Sahare možda zvuči nemoguće, no to se povremeno događa. Sahara se prostire kroz 11 afričkih država i poznata je po izrazito suhoj klimi, no zimi sjeverni dijelovi mogu imati dovoljno vlage i hladnoće za snježne padaline. Godine 2016. stanovnici alžirskog grada Ain Sefra bili su zatečeni prizorom snijega na crvenom pijesku. Iako se obično radi o tankom sloju, prizor je uvijek upečatljiv.
Ledeni svećenici
Penitente je španjolski naziv za neobične snježne formacije koje možete pronaći na visokim nadmorskim visinama i ledenjacima. Nepregledne hrpe bijelih formacija nalik oštrim komadima stijena ili dijamantima, stisnute jedne do druge i često pogleda uperenog u smjeru sunca. Čak je i samo ime dobilo po sličnosti s prizorom mnoštva ljudi koji kleče za vrijeme pokore (penance) ili svećenika za vrijeme procesije u španjolskom Svetom tjednu koji su nosili šiljaste kapuljače.
Prve ih je u znanstvenoj literaturi opisao veliki Charles Darwin davne 1839. godine kada ih je ugledao na putu od Čilea do Argentine. Tom prilikom zapisao je kako lokalni stanovnici vjeruju da ove formacije nastaju pod utjecajem snažnih andskih vjetrova. Zapravo je ta teorija prisutna i danas, samo je proširena objašnjenjima o niskoj temperaturi i suhom zraku koji dovode do sublimacije snijega nakon čega on poprima specifične oblike.
Jedan od najljepših takvih prizora možete pronaći na 4 000 metara nadmorske visine, i to ne u hladnim, snježnim, planinskim dijelovima kako biste možda pretpostavili.
Dapače, ugledat ćete ih u pustinji Atacama gdje stoje u raznim veličinama, od svega par centimetara do čak osam metara. Ponegdje su toliko stisnuti (kao sardine) da se kroz njih ne možete ni probiti, ali barem vole pozirati i vrlo su fotogenični.
Koje boje je snijeg?
Iako se snijeg smatra bijelim, pojedinačne pahulje zapravo su prozirne. Brojne površine kristala raspršuju svjetlost u svim smjerovima, zbog čega snijeg izgleda bijelo. Zbog svoje prozirnosti snijeg ponekad može izgledati plavo. Kada svjetlost prodire kroz duboke slojeve snijega, crvene valne duljine se više apsorbiraju, a plave ostaju vidljive.
Snježne krafne
U vrlo posebnim uvjetima vjetar može oblikovati tzv. snježne valjke ili snježne krafne ili donute, šuplje cilindrične strukture koje nastaju kotrljanjem snijega po tlu. Temperatura mora biti tik iznad nule, snijeg dovoljno vlažan, ali lagan, a vjetar brzine oko 48 km/h. Tlo mora biti čisto kako vegetacija ne bi zaustavila proces nastajanja.
Snježna čudovišta
Juhyo ili snježna čudovišta od prosinca do ožujka mirno stoje na padinama planine Zao u Japanu. Zbog specifičnih uvjeta zimi se čitavi šumarci jela zaogrnu bijelim kaputima od inja i leda i tako nastaju ove neobične prirodne skulpture, čiji nas oblik podsjeća na divove ili neka druga bića iz bajke. Da bi se stvorila snježna čudovišta, potrebna je gotovo jednstvena kombinacija ledenog vjetra, vlage i niske temperature.
Ledene kapljice vode koje donose jaki zapadni vjetrovi lijepe se za stabla Aomori todomatsu, kako Japanci zovu Mariesove jele, isti čas kada ih dotaknu. Led se taloži danima, tjednima, mjesecima pa bijeli divovi nadolaze sa zimom. Uvjeti za nastajanje ovakvih snježnih skulptura "pogode” se na tek dva mjesta na Zemlji. I zapravo, oba su u Japanu. O tome više doznajte ovdje.
Pahulje su jedinstvene?
Iako se često tvrdi da su sve pahulje jedinstvene, to nije potpuno točno. Znanstvenica Nancy Knight 1988. godine pronašla je dva identična snježna kristala u uzorcima iz Wisconsina. Identični kristali proizvedeni su i u laboratorijskim uvjetima. Budući da svake godine padne ogroman broj pahulja, vrlo je vjerojatno da su mnoge identične prošle nezapaženo.
Što to grmi?
Grmljavinski snijeg zapravo je oluja tijekom koje pada snijeg umjesto kiše. Teže ga je uočiti jer se munje slabije vide na bijelom nebu, a snijeg upija zvučne valove pa se grmljavina slabije čuje. Znanstvenici objašnjavaju kako se snježne pahulje sudaraju i stvaraju električni naboj, što dovodi do munja i grmljavine.
Kako provesti savršeni vikend u Sloveniji: Soriška planina zove na sanjkanje i skijanje
