Galerija 0 0 0 0 Prva željeznička pruga u današnjoj Hrvatskoj prolazila je najsjevernijim njezinim dijelom, Međimurjem, i povezivala Veliku Kanižu (Nagykanizsu) u Mađarskoj s Pragerskim u Sloveniji. Otvorena je za promet 24. travnja 1860. godine, samo trideset i pet godina nakon što je prvi vlak na lokomotivsku vuču na svijetu (u Engleskoj) počeo kliziti tračnicama.

U trendu Mjesto iz mašte "Uspavani" hrvatski grad na najljepšoj rijeci... koji miriše na more Tvrđava Klis "Ključ Dalmacije": Kameni čuvar između Zagore i mora Babino polje Stara duša Mljeta: Kamene kuće, drevni volti i tragovi zaboravljenog života

Prva željeznička pruga Hrvatskom je prolazila dužinom od 42 kilometra, a "mašina" koja je doskora počela prometovati dvaput dnevno, zaustavljala se u Kotoribi, Čakovcu i Macincu. Prvo mjesto na toj trasi koje je dobilo prugu bila je Kotoriba, i danas važan željeznički kontejnerski terminal.

Tijekom 19. stoljeća u Hrvatskoj i Sloveniji počela se graditi željeznička mreža kako bi se Beč i Budimpešta povezali s rubnim dijelovima Austro-ugarske monarhije. Prva pruga trasirana u tu svrhu Hrvatsku je zaobišla. Bila je to pruga Beč - Maribor - Pragersko - Zidani Most - Ljubljana - Pivka - luka Trst, izgrađena 1857. godine.

Iste su godine započeli radovi na međimurskoj dionici. Tračnice su dopremljene iz Engleske, a najzahtjevniji dijelovi trase bili most preko Drave kod Ptuja i most preko Mure na hrvatsko-mađarskoj granici kod Kotoribe. Pruga je dovršena godinu i osam mjeseci prije roka, a "prometnu dozvolu" dobila je nakon uspješno odrađene vožnje Ptuj - Nagykanizsa – Pragersko, koja je trajala pet i pol sati.

Međimursku prugu koja je ispunila prazninu na relaciji Budimpešta - Beč – Trst nazivali su “okrajkom na hrvatskom tlu”. Pruga od Velike Kaniže do Budimpešte otvorena je 1861., a Zagreb se u europsku željezničku mrežu uključio tek 1862. godine kada je od Zidanog Mosta produžena pruga do Siska.

Vinska cesta Međimurja: Toplo gostoprimstvo i vrhunska vina – uz nevjerojatne poglede +20