Galerija
Pony Express bio je privatni sustav brze pošte koji je povezivao istok i zapad Sjedinjenih Država u trenutku kada je zemlja bila na rubu Građanskog rata, a komunikacija s Kalifornijom trajala tjednima. Servis je pokrenula tvrtka Central Overland California and Pikes Peak Express Company s ciljem da ubrza prijenos vijesti, poslovne korespondencije i državnih poruka.
Ruta duga oko 3100 kilometara prolazila je kroz prerije, pustinje i planine, kroz savezne države Missouri, Kansas, Nebrasku, Wyoming, Utu i Nevadu. Na svakih petnaest do dvadeset pet kilometara nalazile su se postaje za zamjenu konja – njih ukupno 190.
Jahači su u iznimno kratkom vremenu preuzimali novog konja i nastavljali put. Zahvaljujući takvoj organizaciji, pošta je s jedne obale na drugu stizala za otprilike deset dana, što je u to vrijeme bilo revolucionarno.
Spremni riskirati život
Jahači Pony Expressa bili su uglavnom mladići, često i tinejdžeri, lagani i izuzetno izdržljivi, jer njihova je težina bila ključna za brzinu konja. Oglas za posao navodno je glasio: „Traže se mršavi, žilavi mladići do 18 godina, spremni riskirati život. Poželjno siročad.“
Prosječna plaća bila je oko 100–125 dolara mjesečno (oko 5 tisuća dolara danas), što je tada bio izuzetno visok iznos, a jahači su morali imati manje od 57 kilograma. Jedan od najpoznatijih jahača, tako barem kaže legenda bio je William F. Cody, koji je kasnije postao legenda Divljeg zapada i – Buffalo Bill.
Pošta se nosila u posebnoj torbi nazvanoj mochila, koja se stavljala preko sedla i imala četiri džepa za pisma. Cijena slanja jednog pisma iznosila je pet dolara, što bi u današnjim okvirima iznosilo barem 30 puta više, a konji su često bili mustanzi ili mješavine brzih zapadnih pasmina.
Izgubljena samo jedna pošiljka
Tijekom cijelog razdoblja rada izgubljena je samo jedna pošiljka. Iako je trajao kratko, oko 18 mjeseci, Pony Express prevezao je oko 35 tisuća pisama. Ali, usprkos tehničkoj uspješnosti završio je s velikim financijskim gubicima – procjenjuje se da je dug bio veći od dvjesto tisuća dolara, ako uračunamo inflaciji to bi u danjašnje vrijeme iznosilo oko 8 milijuna dolara.
Za prilično kratku povijest Pony Expressa glavni je krivac bila izgradnja transkontinentalne telegrafske linije 1861. godine, koju je dovršila tvrtka Western Union. Telegraf je omogućio gotovo trenutan prijenos poruka, čime je potreba za skupom i rizičnom konjaničkom poštom nestala preko noći.
Iako je u popularnoj kulturi Pony Express romantiziran kao simbol hrabrosti i avanture, on je bio dio infrastrukture koja je pratila i omogućavala bržu integraciju zapadnih teritorija u politički i gospodarski sustav Sjedinjenih Država, sustav koji je starosjediocima na zapadu sjevernoameričkog kontinenta donio isključivo nepravdu i bol.
