Hidrofon, poseban mikrofon za hvatanje zvučnih i ultrazvučnih valova, koji se šire u vodi razvijen je za vrijeme Prvoga svjetskog rata za otkrivanje podmornica. Osim što omogućuje bilježenje zvukova i otkrivanje izvora zvukova što ih stvaraju brodovi, podmornice i seizmički valovi, lovi i zvukove kitova i riba – ali i „glazbe“ koju proizvodi led. Onome tko je gledao Ratove zvijezda poznat je karakteristični zvuk laserskog pištolja, a takav - jasan i neprirodni zvuk može se čuti kada se hidrofon spusti u zaleđeno jezero, između ostalog, i zato što se u niti jednom mediju zvuk ne širi kao u vodi. Zahvaljujući tom fenomenu kitovi mogu komunicirati jedni s drugima i na ogromnim udaljenostima.

U trendu Savršeno za ljeto Ovako se rade najbolje tikvice s roštilja, glazura je ključna, a za nju vam trebaju samo četiri sastojka Balkan Experience Ovo putovanje vlakom po Balkanu rijetki si mogu priuštiti – ima dvije stanice i u Hrvatskoj Tjedni jelovnik 7 laganih i finih jela idealnih za ljeto koje ćemo kuhati ovoga tjedna s guštom

Kada led popuca, najčešće zbog razlika u temperaturi koje se događaju u proljeće i jesen, oslobađaju se vibracije koje pokrivaju niz frekvencija, od visokih do niskih. No pjevajuća jezera nisu jedina na Zemlji koja proizvode melodije.

Vera Schlindwein, profesorica seizmologije na Institutu Alfred-Wegener za polarna i morska istraživanja u Njemačkoj za svoj doktorski rad istražila je fenomen „pjevanja vulkana“. Naime, magma koja teče izaziva vibracije koje se stapaju u harmoniju. Kad se prvi put susrela s tim otkrićem, profesorica je pomislila da se radi o pogrešci, ali nakon što je ponovila eksperiment uvidjela je da je na tragu zanimljivom otkriću.

Dok je sa svojim timom radila na seizmološkom opservatoriju u bazi Neumayer na Antarktici, došla je do neuobičajenih hidroakustičkih očitavanja. Najprije se činilo da zvukovi dolaze iz samih santi leda i bili su nevjerojatno slični „pjesmama vulkana“.

Istraživači su otkrili kako sante leda pjevaju samo kada imaju dodir s tlom ili jedna s drugom te zaključili kako pjesme nastaju od sićušnih "potresa" koje izazivaju ti kontakti. Trljanje proizvodi ritmički zvuk koji, kada je dovoljno brz, postaje teško razdvojiti u pojedinačne zvukove - stapajući se u jednu harmoniju. A ovisno o tome koliko brzo plima pomiče sante leda uokolo, zvuk mijenja visinu ili poput statike na  radiju postaje iritantan.

Schlindwein tvrdi da je fenomen prirode koja pjeva rašireniji nego što je mislila. Hidrotermalni otvori također proizvode harmonična podrhtavanja, a kao glazbeni instrument može poslužiti i užad u moru ili telefonske žice na jakom vjetru. Zvukove koje priroda proizvodi, profesorica je nazvala "pulsom Zemlje".