Galerija
Kovanice, nakit i kamenje, ali ne i ostaci ljudi, pronađeni su u Norveškoj pomoću detektora metala, a stručnjaci smatraju kako su predmeti pripadali vikinškim ženama višeg društvenog ranga.
"Grobovi, koji datiraju između 800. i 850. godine n.e., prvi su put otkriveni u jesen 2023. godine detektorima metala. Razdoblje iz kojeg potječu se podudara s početkom Vikinškog doba, koje je trajalo od oko 800. do 1050. godine n.e.“, piše Science Norway.
Grobovi se nalaze u općini Fitjar na jugozapadu zemlje. Smatra se kako su bili dijelom gospodarstva koje je vjerojatno pripadalo regionalnom vladaru. Budući da je farma blizu obale, izgledno je kako su je pomorski putnici kao odmorište. Tu teoriju podržava činjenica da je jedan od grobova sadržavao kamenje postavljeno u obliku broda. Stručnjaci smatraju kako je gospodarstvo u ime vladara pružalo sklonište brodovima koji su ondje prolazili.
Kako izgleda život u europskom gradu u kojem vlada mrkli mrak 24 sata dnevno?
Trgovačke rute
Tijekom iskopavanja, koja su završila krajem 2024. godine, arheolozi su pronašli razne predmete. Jedan od grobova sadržavao je fragmente pozlaćenih ovalnih kopči i nakit. Stručnjaci smatraju da je kopča mogla potjecati iz kršćanskog samostana.
"Smatramo da bi kopča iz prvog groba vrlo vjerojatno mogla potjecati iz Engleske ili Irske," rekao je Søren Diinhoff, arheolog s Muzeja Sveučilišta u Bergenu. Takvi artefakti mogu ukazivati na dalekosežne trgovačke rute Vikinga.
U drugom grobu stručnjaci su pronašli 11 srebrnih kovanica i ogrlicu od 46 staklenih perli. Također su otkrili trostruke kopče koje su vjerojatno korištene za odjeću. Na popisu pronađenih predmeta su i brončani ključ, posuda koja bi mogla biti tava, kao i predmeti koji su se koristili za izradu tekstila, poput vretena i škara za vunu.
Pronađeni predmeti ukazuju da je pokopana žena mogla biti glava kućanstva i osoba zadužena za tekstilnu proizvodnju na farmi.
Najvještiji moreplovci, farmeri i robovlasnici... Ali kako su opasni Vikinzi živjeli - doma?
Vrijedna kovanica
Stručnjaci s Muzeja Sveučilišta u Bergenu još uvijek proučavaju kovanice i zaključili da je jedna od njih rijetka "kovanica iz Hedebyja," kovana početkom 9. stoljeća u južnoj Danskoj i jedna od najranije poznatim kovanicama proizvedenima u Skandinaviji.
U grobovima nisu nađene kosti. Moguće je da su ljudski ostaci s vremenom nestali, što je uobičajeno zbog sastava tla. Druga teorija sugerira da su grobovi možda od početka bili prazni - kenotafi, odnosno spomenici koji su odavali počast pojedincima koji su pokopanim negdje drugdje.
Arheolozi se nadaju povratku radi daljnjih istraživanja i smatraju kako bi na tom području mogli naći čak 20 grobova.
"Grobovi su pronađeni neposredno ispod površine i velik je rizik da propadnu prije nego što ih uspijemo iskopati" rekao je Diinhoff.
Kviz općeg znanja: Za one koji ne vole da im se popušta u igrama
