U sibirskom gorju Yana u Jakutiji nalaze se vrata u podzemni svijet. Tako znanstvenici nazivaju masivni krater Batagaika ili megaklizište Batagaj. Riječ je o depresiji u sibirskom permafrostu koje je dugo oko jednog kilometra, široko oko 800 metara i duboko 80-ak metara, a koje se širi zabrinjavajućom brzinom.
Iako znanstvenici znaju već neko vrijeme da se krater širi, čini to brže nego što se ranije mislilo. Prema podacima objavljenima u znanstvenom časopisu Geomorphology i 3D modelu koji su istraživači izradili na temelju daljinske detekcije i terenskih podataka iz laboratorijskih uzoraka izračunato je kako se strme padine ovog megaklizišta povlače za 5 do 15 metara svake godine.
Najveća stopa povlačenja leda i permafrosta megaklizišta događa se na južnoj strani Batagaja.
Opasno za okoliš
Alexander Kizyakov s Odjela za kriolitologiju i glaciologiju Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov i istraživački tim od 12 drugih znanstvenika koji su objavili svoja otkrića u časopisu Geomorphology smatraju da je širenje kratera znak za uzbunu.
Ovo zemljište bilo je trajno zamrznuto još prije 2,5 milijuna godina. Zbog deforestacije, ali i globalnog zatopljenja – temperature u okrugu Verkhoyansky stalno su iznad prosjeka i redovito postavljaju toplinske rekorde – ne čudi što se led u tlu počeo topiti.
Brzo rastuće megaklizište povećat će emisije stakleničkih plinova s obzirom da će se osloboditi sedimenti koji su prethodno bili zamrznuti. Tlo sadrži zalihe organskog ugljika koje će se oslobađati u atmosferu dodatno potičući zagrijavanje planeta. Uz to utjecat će i na hidrološki ciklus te na kvalitetu vode.
Znanstvenici su iznimno zainteresirani za megaklizište Batagaj i zbog mnogih nepoznatih podataka o životu na ovome prostoru. Naime, odleđivanje tla razotkrilo je ostatke izumrlih životinja – sve od pretpovijesnog stepskog bizona do špiljskog lava.
Najdublja rupa na Zemlji koja se skriva ispod zahrđalog poklopca
