Galerija
Jadransko more najveći je zaljev Sredozemnog mora i s ostatkom Mediterana povezano je Otrantskim vratima. Površina mu iznosi gotovo 139 tisuća četvornih kilometara, a obalna linija jedna je od najrazvedenijih na svijetu. S više od tisuću otoka, otočića i hridi hrvatski dio Jadrana drugo je najveće otočje Mediterana.
Prosječna dubina Jadranskog iznosi između 170 i 250 metara, ovisno o području i načinu mjerenja. Dok sjeverno od Pule dubina uglavnom ne prelazi 50 metara, a sjeverno od Zadra rijetko prelazi 100 metara, na krajnjem jugu podmorje poprima sasvim drugačiji izgled.
Stvar se dramatično mijenja kod Palagruškog praga, podmorskog grebena koji razdvaja plići sjeverni od znatno dubljeg južnog Jadrana. Iza tog prirodnog praga morsko se dno naglo spušta prema Južnojadranskoj kotlini, jedinom dijelu Jadrana koji po dubini, ali i drugim karakteristikama, podsjeća na prave oceanske podmorske krajolike.
Upravo je ondje, u Južnojadranskoj kotlini, velikom podmorskom bazenu južno od Palagruže, izmjerena i najdublja točka Jadranskog mora - 1233 metra. Ona je gotovo pet puta dublja od prosjeka, što najbolje pokazuje koliko se reljef morskog dna mijenja prema jugu.
Na tako velikim dubinama vladaju potpuno drugačiji uvjeti - Sunčeva svjetlost onamo ne dopire, tepuno veći. Zbog toga duboko podmorje nastanjuju organizmi prilagođeni ekstremnim uvjetima. Iako se jadransko podmorje posljednjih godina intenzivno mapira i istražuje, znanstvenici smatraju da je velik dio podvodnog svijeta još uvijek nepoznanica.
