Tihi ocean najveći je i najdublji ocean na zemlji. Prostite se na golemih 165,2 milijuna četvornih kilometara od Amerike do Azije, odnosno pokriva 49,8 posto morskih prostranstava Zemlje. Taj je vodeni div toliko ogroman da je teško uopće zamisliti koliko.

Zamislite li sve dijelove kopna spojene u jednu cjelinu, golema površina velikog tihog plavetnila i dalje bi bila veća. Najveći ocean na svijetu ime duguje istraživaču Ferdinandu Magellanu koji ga je tako nazvao dok je 1520. plovio njegovim mirnim dijelom. No Tihi ocean nije nimalo miran, tih niti povučen. U njegovim dubinama i na površini sve vrvi od aktivnosti.

Velik dio još uvijek nije do kraja istražen, poput primjerice dubine Challenger (Challenger Deep). Taj dio Marijanske brazde, koji se nalazi u zapadnom dijelu oceana, istočno od Filipina 1951. otkrio je britanski istraživački brod Challenger, a dubinu od 11.033 metra poslije je izmjerio ruski istraživački brod pomoću sonarnog sustava.

1960. godine američka je posada dospjela do dubine od 10.915 metara, što je gotovo 2100 metara više od visine Mount Everesta. Marijanska brazda nastala je na mjestu gdje se Pacifička ploča podvlači ispod Filipinske, stotinjak kilometara zapadno od udaljenih otoka, po kojima je nazvana.

Tihi ocean vjerojatno je najstarije more na Zemlji. Pripada li njegovo dubokomorsko dno dubljemu dijelu Zemljine kore, tj. simi, ne može se točno odrediti zbog debeloga sloja sedimenata koji pokrivaju morsko dno.

Kako bismo uistinu doživjeli veličinu Tihog oceana, pomažu impresivne činjenice.

Tihi ocean ima nekoliko antipoda, odnosno dijametralno suprotnih točki na površini Zemlje, a ako bismo zamislili liniju koja ih povezuje, pokrila bi polovicu planeta.

Kad bismo zaronili u Tihi ocean podmornicom, primjerice nedaleko od Čilea, i stigli na njegovo dno pa napravili prolaz na drugi kraj Zemlje – i dalje bismo bili u Tihom oceanu, preciznije u blizini Vijetnama.

Najduži kontinuirani potez vode u Tihom oceanu proteže se od Indonezije do Kolumbije. Taj je potez dugačak nevjerojatnih 19.800 kilometara, što pokriva promjer ne jednog, nego pet Mjeseca – i još uvijek bi bilo mjesta.