Pijavice su jedan od omiljenih prizora lovaca na oluje koji objektivom žele zabilježiti te često razorne igre prirode. Taj "nježni tornado", koji je slabijeg i kraćeg trajanja od razarajućeg rođaka, u Hrvatskoj se najčešće može vidjeti iznad mora. Daniel Pavlinović iz Dubrovnika i Sandro Puncet s Lošinja neki su od hrvatskih entuzijasta koji snimaju nevjerojatne, zastrašujuće i fascinantne prizore.
Ispod oblaka
Pijavica je manji atmosferski vrtlog koji se prilikom nestabilne atmosfere pojavljuje ispod olujnog oblaka. Može nastati iznad mora, ali i nad kopnom, te stvoriti zapanjujući prizor snage prirode pred kojom je čovjek posve nemoćan. Na relativno uskom prostoru promjera pijavice se pojavljuju ispod (najčešće) olujnoga kišnog oblaka i kreću se nepredvidljivo, zmijoliko i hirovito.
Kapljice kao hrana
Najbolji uvjeti za nastanak pijavica jesu hladni zrak i toplo more. Zbog strujanja toplog i hladnog zraka razvijaju se oblaci koji pijavicu hrane energijom, pune je vodenim kapljicama s morske površine i kondenziranim kapljicama iz oblaka. Donji dio pijavice (visok nekoliko metara) sastoji se od usisane morske vode, a gornji dio od kapljica nastalih kondenzacijom vlažnoga zraka
Tanke, debele, male, velike...
Što je vlažnost zraka veća, to su pijavice niže i deblje. Pijavica može biti široka od 10 do 100 metara te trajati od nekoliko minuta do najviše jednog sata. Sporije su od tornada, koji se kreće od oko 100 kilometara na sat.
Omiljeno godišnje doba
Iako se pijavice pojavljuju tijekom cijele godine, kod nas su najčešće u ljeto i jesen. Tada je more i dalje toplo, ali frontalni poremećaji su česti, a to su idealni uvjeti za rađanje tih "malih tornada". Zbog niže temperature mora pijavice u proljeće nisu toliko česte.
Velika šteta
Prijeđe li pijavica na kopno, povući će zemlju i pijesak te duž putanje kojom prolazi može nanijeti goleme štete. Jake pijavice mogu razbijati stakla na kućama, čupati drveće iz zemlje, kao i kioske.
Kiša soli i riba
Pijavica silno uzburkava morsku vodu te može potopiti čamce i velika je prijetnja pomorcima i ribarima. Usisavajući more, pijavice mogu izazvati kišu soli, neobičnih predmeta na koje naiđu, pa čak i riba.
Na karti Hrvatske
"Od 2001. do 2013. u Hrvatskoj je zabilježeno 359 pijavica. Osobito se ističe zapadna obala Istre, okolica Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika te područje oko otoka Palagruže. Također, pijavice su mnogo češće uz obalu nego na otvorenom moru, za što postoje dva moguća razloga: prvi – pijavice na otvorenom moru nisu zabilježene, drugi – na otvorenom moru rjeđe su zadovoljeni uvjeti nastanka, naime nema interakcije kopna i mora koji se različito zagrijavaju", ističe se na stranicama PMF-a u Zagrebu.
