Galerija
Crni scenariji vezani za globalno zagrijavanje i klimatske promjene posljednjih godina niču kao gljive poslije kiše. No kako bismo vratili optimizam u šumi loših vijesti, donosimo neke od brojnih malih pobjeda koje ljudi rade kako bi učinili dobre stvari za jedini dom koji imamo. Tko zna, možda motiviraju i vas. :)
Velika akcija čišćenja oceana
Od 1950-ih procjenjuje se da su ljudi proizveli nešto više od 8 milijardi tona plastike. Nažalost, većina te plastike našla je put do mora i oceana, šteteći podjednako životinjama i ekosustavima, ali i ljudima koji jedu ribu i morske plodove. Iako je onečišćenje oceana stvaran problem, koraci koji se poduzimaju za čišćenje zaštitu morskog života većinom su minimalni. No imamo i dobre vijesti: Svjetski pokret za smanjivanju količine plastike u oceanima prikupio je 13 milijuna kilograma smeća iz oceana – što je rekordno postignuće.
Francuska protiv plastike
Više od 6 milijardi obroka brze hrane posluži se svake godine u Francuskoj, stvarajući oko 2 milijuna tona otpada godišnje. Prošle godine Francuska je zabranila restoranima brze hrane ponudu jednokratnih plastičnih kutija i pribora za jelo. Ekološki prihvatljive opcije kao što su papirnati omoti i kutije za višekratnu upotrebu pomogli su restoranima da se prilagode novoj zabrani.
Nova stabla
One Tree Planted, neprofitna organizacija za zaštitu okoliša, dosegnula je nevjerojatnu brojku od 100 milijuna posađenih stabala. Kako bi uspjeli u tome, pokrenuli su najrazličitije projekte u 79 zemalja diljem svijeta. Drveće pročišćava zrak koji udišemo, filtrira vodu koju pijemo i važan je sastojak čak 25 posto svih lijekova. Jeste li ikada uzeli aspirin? Dolazi iz kore drveta! Također, drveće pomaže u hlađenju planeta pohranjivanjem štetnih stakleničkih plinova u svoja debla, grane i lišće - i ispuštanjem kisika natrag u atmosferu. U gradovima drveće može smanjiti temperaturu okoline i do 8 Celzijevih stupnjeva.
Spas bijelog nosoroga
Ako postoji nešto što volimo više od drveća, onda su to životinje! Jedan je od razornijih učinaka klimatskih promjena gubitak staništa divljih životinja. Kako ostaju bez domova, životinje izumiru. Među nesretnim je životinjama i bijeli nosorog, sisavac koji živi Africi i ključan je za tamošnje ekosustave. Poslije afričkog slona to je najveća kopnena životinja na svijetu. Od 2012. populacija tih vitalnih stvorenja ne raste onako kako bi trebala, ali ove godine zabilježena je prekretnica. Prvi put u deset godina Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) objavila je da se broj nosoroga povećao za 5,6 posto od 2021.
Hladnjak s besplatnom hranom
U nastojanju da smanji bacanje hrane Free-Go, neprofitna organizacija iz Ženeve postavila je hladnjake na ulice u koje ljudi mogu spremiti ili iz njih uzeti hranu koja bi se inače mogla pokvariti. Samo prvi postavljeni hladnjak spriječio je bacanje oko tri tone hrane, a uskoro su strateški postavljena četiri nova hladnjaka u gradu. Smanjenje bacanja hrane velika je pobjeda za okoliš, ali i pomoć ljudima kojima je to potrebno.
