Svaki stanovnik Hrvatske u smeće baci čak 71 kilogram hrane godišnje. Srećom, svi možemo nešto poduzeti promjenom načina na koji kupujemo, kuhamo i planiramo svoje obroke kako bismo izbjegli rasipanje hrane, novca i resursa.
Nedoumice oko roka trajanja
Ljude često zbunjuju naizgled slične oznake "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". "Upotrijebiti do" upozorava da hranu nakon isteka roka trajanja više ne bi trebalo konzumirati jer je brzo pokvarljiva (npr. jaja i meso), dok "najbolje upotrijebiti do" znači da proizvod do tog datuma zadržava optimalnu kakvoću (npr. hrskavost i boju), ali je i dalje zdravstveno ispravan te može biti jestiv još dulje vrijeme ako se pravilno skladišti (npr. tjestenina, ulje, šećer, konzerve).
Kako bismo i mi doprinijeli smanjenju bacanja hrane, svatko od nas može krenuti od pet jednostavnih koraka u svom domu.
1. Napravite popis provjeravajući svoju smočnicu i hladnjak
Provjerite svoju smočnicu, hladnjak i zamrzivač prije odlaska u trgovinu kako biste spriječili pretjeranu kupnju. Budite svjesni da naši rasporedi mogu biti nepredvidivi. "Kupi jedan – dobij jedan besplatno" i druge ponude na veliko dovode do toga da kupujemo više nego što nam je potrebno, prebacujući otpad iz trgovine u svoj dom. Što se tiče bacanja hrane, mudro je ne kupovati više nego što je potrebno.
2. Spremite hranu na odgovarajući način
Jedan od najvećih razloga zbog kojih ljudi govore da ne jedu voće i povrće je taj što, kada ga kupe, na kraju se pokvari i svejedno ga bace. Započnite kupujući samo ono što možete pojesti za tjedan dana. Pohranite zelje s papirnatim ručnikom u plastičnoj posudi u ladici za svježe povrće, rajčice i banane na pultu, krumpir i luk na hladnom i tamnom mjestu, a svježe začinsko bilje u čaši vode. Imajte malo smrznutog voća i povrća pri ruci u slučaju da pojedete sve svoje svježe proizvode prije sljedeće kupovine namirnica.
3. Napravite plan obroka
Planiranje barem nekoliko obroka za svaki tjedan odličan je način da osigurate zdrave obroke, ali i da bacate manje hrane. Popis namirnica potrebnih za svaki obrok pomoći će vam da nabavite baš ono povrće, voće, meso ili ribu koje ćete koristiti za svaki planirani obrok i spriječiti kupnju previše hrane u potrebi da budete spremni na svaku svoju kreativnu kulinarsku ideju. U iskorištavanju svake namirnice u potpunosti pomoći će i ako uskladite svoje obroke tako da ne koristite potpuno različite sastojke za svaki recept. Na primjer, jednu večer planirajte jesti brokulu kao prilog, a drugu večer u juhi.
4. Kupite "ružnu" hranu
"Ružna" hrana, odnosno voće ili povrće nepravilnog ili čudnog oblika, često ostane na polici trgovine ili tržnici i baci se, a nema ništa loše u tome da kupimo upravo taj komad voća ili povrća. Možemo dogovoriti "suradnju" s lokalnim poljoprivrednikom ili tržnicom kako bismo se dočepali nekih nesavršenih proizvoda i tako spriječiti njegovo traćenje.
5. Budite kreativni s ostacima
Pronađite načine da umjesto bacanja hrane iskoristite hranu koja nije baš najsvježija. Od ostataka i kora povrća možete napraviti temeljac za juhu. Mekane jabuke ili borovnice savršene su za zobenu kašu. Jedna od najboljih stvari kod juhe je da je možete napraviti od gotovo svega, pa i od povrća koje je skoro za otpis. Malo povenulo povrće odlično je za juhe, temeljce ili razne umake.
Kampanja "EU bira sigurnu hranu" pomaže nam pri odabiru hrane
Europski potrošači su najbolje zaštićeni i informirani u svijetu kada je riječ o hrani koju jedu. Zahvaljujući EU-ovu sustavu sigurnosti hrane svaki europski građanin ima pravo znati kako se hrana koju konzumira proizvodi, prerađuje, pakira, označava i prodaje. Kao dio tog sustava, znanstvenici iz cijelog EU-a pregledavaju znanstvene podatke kako bi procijenili rizike povezane s hranom. Time se osigurava sigurnost proizvoda na našim tržištima i u našim trgovinama.
Pri svakodnevnom odabiru hrane za vlastito kućanstvo može nam pomoći kampanja "EU bira sigurnu hranu" koju Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu provodi već treću godinu zaredom u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) kao i brojnim nacionalnim partnerima. Osmišljena je kako bi se potrošačima pružila podrška u svakodnevnom odabiru hrane. Njezin je cilj približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju.
Kampanja je ove godine u Hrvatskoj usmjerena na savjete koje potrošači mogu slijediti kako bi sigurno rukovali prilikom kupovanja, pripreme i pohrane hrane, pravilno čuvali ostatke hrane i smanjili njezino bacanje kao i razumjeli što sve stoji iza pojma nove hrane. Informiranje potrošača provodi se putem službene mrežne stranice, u digitalnim i društvenim medijima kao i u sklopu medijskih partnerstava te organiziranjem i sudjelovanjem na različitim događajima. Aktualnosti o kampanji dostupne su na mrežnoj stranici HAPIH-a.
Ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) doc. dr. sc. Darja Sokolić savjetuje kako je važno osvijestiti potrošače o važnosti tema kao što su bacanje hrane, alergeni, pakiranje hrane, aditivi.
Informacije koje čujemo o hrani i njezinoj sigurnosti ponekad su suviše stručne. Stoga ih je, kako bi se povećala svijest potrošača, potrebno predstaviti na jednostavan i njima lako razumljiv način. Uz to, korištenje raznovrsnih komunikacijskih kanala omogućuje doseg što većeg broja ljudi, kaže Sokolić. Edukativna kampanja "EU bira sigurnu hranu" dobar je primjer.
Također, važno je potrošače potaknuti na razmišljanje o hrani koju svakodnevno biraju. Ponajprije je bitno razumjeti potrošača i detektirati ponašanja koja treba promijeniti, odnosno provesti svojevrsno istraživanje tržišta kako bi komunikacija mogla biti što učinkovitija. Potom je važna kontinuirana edukacija – organiziranje edukacijskih aktivacija i pripremanje pisanog sadržaja kako bi se potrošačima pružilo znanje i informacije koje će ih potaknuti na promišljanje o njihovim prehrambenim navikama. Naposljetku, ne smijemo zaboraviti i na važnost suradnje s drugim dionicima, poput sveučilišta, instituta, zavoda i udruga potrošača, dodaje doc. dr. sc. Darja Sokolić.
Kad je riječ o potrošnji i konzumaciji hrane, najviše se raspravlja o njezinoj kakvoći i sve višim cijenama. No, dolazi nam na naplatu i računica bacanja hrane, čak i ona vezana za zdravlje.
Bacanje hrane ima razoran utjecaj na okoliš jer se iscrpljuju tlo i voda, nepotrebno se troši energija, stvaraju se staklenički plinovi. Zbog namirnica koje završe u smeću, povećava se i cijena hrane.
Bacanje hrane događa se na svakom koraku u lancu opskrbe hranom, od proizvodnje do potrošnje. Neki od primjera su kvarenje tijekom skladištenja i transporta ili izloženost bakterijama. Razvrstavanje manjkavih ili nesavršenih proizvoda rezultira gubitkom, kao i kod nas potrošača koji često kupujemo više nego što nam je potrebno ili što možemo potrošiti. Kako bismo smanjili bacanje hrane možemo krenuti od malih koraka u svojoj kuhinji, a kampanja "EU bira sigurnu hranu" može nam pomoći u svakodnevnom odabiru hrane.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) po najvišim profesionalnim standardima.
