Okružena gustom šumom, trskom i vodenim biljem, Crna mlaka jedan je od najposebnijih prirodnih dragulja u Hrvatskoj. Na čak 640 hektara prostire se pravi mali raj za ptice koji svake jeseni postane usputna stanica za tisuće ptica selica. U to vrijeme ovdje se može vidjeti i više od dvadeset tisuća ptica koje dolaze predahnuti prije nego što nastave put prema jugu. Crna mlaka jedno je od najbogatijih ornitoloških područja u Lijepoj Našoj, koje broji više od 200 vrsta ptica, što je čak polovica svih vrsta koje obitavaju u Hrvatskoj.
Ovdje se gnijezde gnjurci, patke, čigre i liske, dok u okolnim šumama žive grabljivice poput štekavaca i crnih roda. Upravo ta povezanost šume i ribnjaka čini ovaj ekosustav toliko posebnim.
Ovdje zimuje jedna od najugroženijih patki u Europi
Crna mlaka jedno je od najvažnijih europskih utočišta za patku njorku. Tijekom jeseni ovdje boravi i do 6000 jedinki te rijetke vrste, čija brojnost, nažalost, opada. Prepoznaje se po kestenjastoj boji perja i karakterističnim bijelim dijelovima na tijelu. Kao prava ronilica, hranu pronalazi na dnu, od biljaka do sitnih životinja.
Zašto je Crna mlaka toliko važna?
Kako prirodna močvarna staništa sve više nestaju zbog ljudskog utjecaja, mjesta poput Crne mlake postaju ključna za opstanak brojnih vrsta te imaju nezamjenjivu ulogu za ptice selice koje prolaze istočnim Jadranom.
Zbog svoje važnosti Crna mlaka još je 1980. proglašena posebnim ornitološkim rezervatom, a od 1993. nalazi se i na Ramsarskom popisu močvara od međunarodne važnosti.
Ramsarska konvencija
Ramsarska konvencija međunarodni je sporazum o zaštiti vlažnih područja, a donesen 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru. Cilj joj je očuvati močvare koje su ključne za opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta, ali i za ljude, jer imaju važnu ulogu u ekosustavu.
Danas konvencija okuplja 168 zemalja, a svaka od njih mora zaštititi barem jedno važno vlažno područje koje se upisuje na Ramsarski popis. Na tom popisu nalazi se više od 2000 područja diljem svijeta.
Hrvatska je članica od 1991. godine i na popisu ima pet područja: Crnu mlaku, Lonjsko polje, Kopački rit, deltu Neretve i Vransko jezero.
Svake godine 2. veljače obilježava se Svjetski dan vlažnih područja kako bi se podsjetilo koliko su ta staništa važna i koliko ih je potrebno štititi.
Nisu samo ptice ovdje kod kuće
Osim ptica, to područje vrvi životom. U Crnoj mlaki obitavaju dabar, lisica, divlja mačka, pa čak i vidra, koja je jedan od najrjeđih sisavaca u Hrvatskoj. Tu su i kornjače, žabe, zmije i brojne vrste kukaca. Prirodu dodatno obogaćuju šume hrasta lužnjaka, johe i graba, dok vodene površine prekrivaju lopoči i lokvanji, stvarajući prizore koji izgledaju kao s razglednice.
Od Adama i Eve...
Ribnjaci Crne mlake počeli su se graditi još početkom 20. stoljeća, a svaki od njih nosi zanimljivo ime. Prvi su nazvani Adam i Eva, dok najveći nosi jednostavno ime: 400, prema svojoj površini.
U srcu rezervata nalazi se i dvorac Zwilling, elegantna građevina iz razdoblja secesije koja dodatno naglašava posebnost tog mjesta.
Važna stvar koju treba znati
Iako zvuči kao idealna izletnička destinacija, Crna mlaka nije otvorena za turističke posjete. Razlog za to je očuvanje tog osjetljivog ekosustava i mira za brojne životinje koje ovdje žive.
Povijesni trenutak: Zaštićena vrsta koja je pronašla dom na korčulanskoj plaži
