Galerija 1 1 1 1 “Prošli tjedan dio našeg tima iz Oporavilišta za morske kornjače na Lošinju boravio je na Korčuli gdje su nas ugostili prijatelji iz udruge Lipa Rič iz Lumbarde kako bi održali niz edukativnih radionica o morskim kornjačama. Ove fascinantne životinje su nakon prošlogodišnjeg pronalaska gnijezda na plaži u Lumbardi, pobudile veliki interes otočana i želju za boljim razumijevanjem njihovih životnih ciklusa. Ovakve suradnje s lokalnim zajednicama ključne su za zaštitu ugroženih vrsta”, ponosno je objavio Institut Plavi svijet, čije je sjedište na otoku Lošinju.

U trendu Sirniki Doručak ili desert: Pogačice sa svježim sirom koje se divno slažu s voćnim preljevima Porezni raj Najbolji izbor za preseljenje? U ovoj europskoj zemlji prosječna je mjesečna plaća 8249 eura Tjedni jelovnik 7 finih jela za svaki dan ovoga tjedna koja se rade bez puno drame i kompliciranja

Plavi svijet ima i istraživačke postaje na Murteru i Visu gdje surađuju s lokalnim zajednicama, ali i međunarodnim organizacijama kako bi zaštitili okoliš na području čitavog Sredozemlja. Prilikom posjete Plavog svijeta Korčuli, plaža Pržina je nakratko postala škola prirode. Mali i veliki posjetitelji sudjelovali su u edukativnom programu o glavatoj želvi i važnosti očuvanja mora.

Prošle godine su se po prvi put u Hrvatskoj izlegle morske kornjače - i to upravo na Pržini. Gospodin Branko Ćeran tada je uočio 15-tak  kornjačica koje su se hrabro uputile prema moru, što je prvo dokumentirano gniježđenje glavate želve u Hrvatskoj. Nakon sazrijevanja, često nakon dvadesetak godina, glavate želve se vraćaju na mjesto gdje su se izlegle kako bi položile jaja pa postoji mogućnost da će se i vratiti na Pržinu. 

“Nakon predavanja uslijedila je šetnja do Pržine, gdje su kroz igru i istraživanje učili kako izgleda gniježđenje ove fascinantne morske vrste. Djeca su prepoznavala tragove u pijesku, kopala gnijezda i tražila „jaja” skrivena u pijesku, a upravo je taj dio svima bio posebno zanimljiv. Na zabavan i djeci blizak način učili su koliko je važno čuvati naše plaže, more i živi svijet koji u njemu obitava. Ovaj susret ima posebnu vrijednost jer je upravo u Lumbardi zabilježeno prvo gnijezdo glavate želve, što našem mjestu daje posebnu važnost, ali i odgovornost da o toj temi učimo od najranije dobi”, otkriva Lipa Rič.

Ranjiva vrsta 

Morske kornjače su drevni gmazovi koji svjetskim morima i oceanima plivaju već milijunima godina. Nažalost, danas se suočavaju s brojnim prijetnjama koje uzrokuju smanjenje njihove brojnosti. Svih sedam vrsta morskih kornjača je strogo zaštićeno, a najčešća vrsta u Jadranskom moru je glavata želva - može se vidjeti i zelena želva, kao i sedmopruga uspinjača.

“Glavatu želvu možemo naći u svim dijelovima Jadrana tijekom cijele godine. Gnijezdi se na plažama Grčke, Turske i Cipra. Nakon što kornjačice napuste gnijezda, odlaze u otvoreno more gdje rastu i razvijaju se. U sjevernom Jadranu ulaze u takozvanu bentičku fazu svog životnog ciklusa koju karakterizira prelazak na ishranu organizmima koji žive na dnu kao što su rakovi i školjke. S obzirom da je sjeverni Jadran plitko područje, ono predstavlja ključno stanište za odrastanje glavatih želvi. Također, s obzirom na dubinu sjeverni Jadran idealno je mjesto i za prezimljavanje morskih kornjača. Naime, kao hladnokrvne životinje hladne zimske mjesece one provode na dnu sjevernog Jadrana”, objašnjava Plavi svijet i dodaje:

“Na žalost, činjenica da morske kornjače žive u blizini područja ljudskih aktivnost, čini ovu vrstu ranjivom. Kao posljedica našeg utjecaja, njihov broj značajno se smanjuje. Stoga Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstava glavatu želvu na Crvenu listu ugroženih vrsta (EN), dok Direktiva o staništima Europske Unije glavatu želvu navodi kao prioritet za očuvanje i zaštitu”.

Kornjača Dražen (Foto: Vilicom kroz Hrvatsku)

Opasnosti po život želve 

Najveća prijetnja morskim kornjačama u Jadranu je slučajni ulov jer kada se zapetljaju ili završe u koći, ne mogu izroniti. Stoga često ugibaju od utapanja i svake godine strada ih nekoliko tisuća. Kornjače se često ulove i na parangal, gdje gutaju udice i strunu; bez stručne pomoći to može završiti sporom i bolnom smrću, iako se mnoge mogu spasiti operacijom. Opasnost predstavljaju i brzi brodovi koji im mogu nanijeti teške ozljede, a dio jedinki strada i zbog bolesti i iscrpljenosti. Prijetnja im je i odbačeni otpad, poput plastike. Odbačene plastične vrećice kornjačama izgledaju poput meduza kojima se hrane.

Unatoč svemu, morske kornjače su izuzetno otporne i uz pravilnu skrb mogu se potpuno oporaviti. Upravo zato otvoreno je Oporavilište za morske kornjače na Lošinju, gdje stručnjaci pružaju liječenje i njegu u posebno opremljenim prostorima. Ondje se kornjače nakon oporavka vraćaju u more, a neke se prate satelitskim uređajima kako bi se bolje razumjelo njihovo kretanje i pridonijelo njihovoj zaštiti.

U svojem oporavilištu, Institut Plavi svijet brine o ozlijeđenim kornjačama zahvaljujući veterinarima, biolozima i volonterima, a ondje imaju prostor za operacije, kao i bazene za intenzivnu njegu i oporavak kornjača. Koga zanima, ondje može i doznati brojne zanimljivosti o tim ljupkim životinjama. Nas su prije koju godinu zatekle dvije glavate želve na liječenju: Jerry i Dražen koji je bio iscrpljen i dehidriran kada su ga pronašli, a nakon oporavka pušten je u more.

Bio je to svečani trenutak, a mala se kornjača svom snagom oduprla velikim valovima i zaplivala kući. 

Bolji i od stvarnih pasa vodiča? Čudo koje olakšava život slabovidnim osobama +0