Otok Galiano jedan je od kanadskih otoka Južnog zaljeva koji se smjestio između Vancouvera i otoka Vancouver. Ime je dobio po Španjolcu Dionisiju Alcaláu Galianu, koji je u 18. st. istraživao zapadnu obalu Kanade. Otok je dugo bio naseljen Penelakut Indijancima, a poznavali su ga i drugi sališki narodi. Doseljenici su se počeli nastanjivati u 19. stoljeću, a danas na Galianu u raštrkanim šumskim kolibama živi oko 1400 stanovnika. Ljeti otok posjećuju brojni turisti i zaljubljenici u aktivni odmor. Svoju popularnost Galiano sigurno duguje blagoj klimi i činjenici da je najsuši i najsunčaniji otok u zaljevu koji je poznat po – kiši.

Znanstvenici, lokalci i svi koji vole prirodu

U klimi se krije i razlog zbog kojeg su se znanstvenici oduševili Galianom. Planine nisu samo zaštitile otok od vlažnog utjecaja nego je zahvaljujući njima zadržao i neke ekosustave iz (toplije) geološke prošlosti. Tako se među biolozima entuzijastima rodila ideja da se dokumentiraju sva živa bića na otoku.

Projekt Biodiversity Galiano pokrenut je 2016. kao inicijativa lokalne zajednice. U njemu sudjeluje više od 400 ljudi na lokalnoj razini i još stotinu diljem svijeta: znanstvenici i stručnjaci, konzervatori, edukatori, umjetnici i programeri... amateri i stručnjaci, kao i svi koji pridonose preko platforme iNaturalist na kojoj se objavljuju zapažanja i istraživanja.

Ako se nađete na Galianu i uz planinare primijetite ljude s povećalima oko vrata kako kleče oko panjeva, čeprkaju po zemlji ili zadubljeno promatraju koru stabala, to su istraživači s BioGaliana. Oni sudjeluju u jednom od masovnijih bioloških popisa koji se trenutačno provode na Zemlji i nema sumnje da će se prema katalogu koji oni slažu mjeriti ekološke promjene u budućnosti. 


Uzbudljiva otkrića

Kao prvi korak u dokumentiranju svih vrsta na otoku i u podmorju biolozi su morali prikupiti imena svih ranije zabilježenih vrsta. Služili su se pritom povijesnim podacima, regionalnim herbarijima, popisima koje su izradili neovisni istraživači i znanjem domorodaca.

U šest godina od početka projekta popisano je više od 4000 vrsta, od čega njih 1200 nikad ranije zabilježenih na otoku, poput Triquetrella californica, vrste lišaja koja je nova za Kanadu uopće. Silno zanimljivo, potvrđen je i primjerak bikovske zmije (Pituophis catenifer), vrste koja se desetljećima smatrala izumrlom. Posljednji je put viđena u Kanadi 1957. godine, također na otoku Galiano.

O, Kanada: 7 zanimljivosti koje možda niste znali o predivnoj zemlji na sjeveru Javorov sirup je nacionalni ponos Kanade Gradske zidine Quebeca Ulaz u metro u Torontu +0 Kanada je prepuna prirodnih ljepota

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju