Povijest je učiteljica života. E, pa bome, ta ista učiteljica pokazuje nam da se neke stvari koje su otuđene iz određenih područja vrlo teško na njih i vraćaju. Mnoge su vrijedne predmete uglavnom kolonijalne sile zauvijek "posudile" i više ih ne daju, a koji su neki od najvrjednijih artefakata, saznajte u ovom tekstu.
Kamen iz Rozete (Egipat vs. Velika Britanija)
Kamen iz Rozete jedan je od najpoznatijih artefakata u Britanskom muzeju. Natpisi na granitnoj ploči bili su ključni u omogućavanju stručnjacima prilikom dešifriranja staroegipatskih hijeroglifa. Većina znanstvenika slaže se kako su vojnici Napoleona Bonapartea u Egiptu otkrili kamen u srpnju 1799. u gradu Rashidu, poznatom među Francuzima kao Rosetta.
Kamen iz Rozete (Foto: Getty Images)
Nakon Napoleonova poraza Britanci su uzeli kamen iz Rozete i s njim stigli u Englesku u veljači 1802., navodi Britanski muzej. Dandanas Egipćani smatraju da kamen pripada njima i traže njegov povratak. "Kamen koji drži Britanski muzej simbol je zapadnog kulturnog nasilja nad Egiptom", rekla je Monica Hanna, dekanica Arapske akademije za znanost, tehnologiju i pomorski promet, za Associated Press 2022. Unatoč tome, brojni stručnjaci vjeruju da se Britanski muzej vjerojatno neće odreći jedne od svojih najdragocjenijih umjetnina.
Elginov mramor (Grčka vs. Velika Britanija)
O ovom smo nedavno već pisali, tj. spomenuli i ovaj slučaj prilikom pisanja o Partenonu. Za vrijeme vladavine Otomanskog Carstva u Grčkoj je britanski veleposlanik bio lord Elgin, koji je zatražio i dobio dozvolu za prebacivanje skulptura razrušenog Partenona u Englesku.
Grčka već dugo osporava ta prava i traži povratak mramora u domovinu. Ipak, Britanski muzej, baš kao i u prvom slučaju, nema se namjeru tako lako odreći mramora te odbija grčka nastojanja. Stoga taj mramor do daljnjega možete razgledati samo u Britanskom muzeju.
Bista kraljice Nefertiti (Egipat vs. Njemačka)
Bista od vapnenca, koja datira iz 1345. godine prije nove ere, otkrivena je u Tutmozisovoj radionici, za kojeg se smatralo da je bio službeni dvorski kipar.
Godine 1913. njemački arheolog po imenu Ludwig Borchardt pronašao je bistu i, kršeći pravila koja zabranjuju krijumčarenje, sakrio ju je te iznio iz zemlje. Bista je sada izložena u Novom muzeju u Berlinu te je možda i najznačajniji artefakt toga muzeja.
Otkako je službeno otkrivena u Njemačkoj 1924. godine, egipatske su vlasti tražile njezin povratak. No Njemačka tvrdi da je bista legalno iznesena iz Egipta i inzistira na tome da je prekrhka za transport. Drugim riječima – ostat će gdje jest.
Bista kraljice Nefertiti (Foto: Getty Images)
Kip kraljice Bangwe (Kamerun vs. Francuska)
Kraljica Bangwa drvena je skulptura od duhovnog značaja za Bangwa, narod autohton na području današnjeg Kameruna u Africi. Te vrste figura personificirale su posebne pretke i prema znanstvenicima bili su simboli autoriteta.
Oko 1899. njemački vojnici upali su u palaču Fontem Asonganyi i zajedno s drugim skulpturama uzeli i tu. Skulptura je završila u Etnološkom muzeju u Berlinu prije nego što je prodana trgovcu umjetninama. Kolekcionarka umjetnina i poslovna žena Helena Rubinstein kupila je kip Bangwa 1930-ih. Odatle je prelazio iz ruke u ruku sve dok francuska zaklada Dapper nije kupila kip za 3,4 milijuna dolara (nešto više od 3 milijuna eura).
Neobična povijest uspomena s putovanja: Suveniri su nastali kako bi se sačuvale crkve!? +1