Kada se govori o najvećim osvajačima svih vremena, povjesničari obično gledaju kakav su teritorij uspjeli stvoriti ili proširiti. Iako se brojke razlikuju ovisno o izvorima, nekoliko imena gotovo se uvijek nalazi na vrhu takvih popisa. Jedan od najistaknutijih među njima bio je Džingis-kan, mongolski vladar iz 13. stoljeća koji je ujedinio nomadska plemena i pokrenuo osvajanja kakva svijet dotad nije vidio. Carstvo koje je stvorio kasnije su njegovi nasljednici dodatno proširili, pa se Mongolsko Carstvo na vrhuncu prostiralo na oko 23 milijuna četvornih kilometara, od Kine do istočne Europe, i ostalo najveće povezano kopneno carstvo u povijesti.
U antičkom svijetu posebno se ističe Kir Veliki, osnivač Perzijskog Carstva u 6. stoljeću prije Krista. Pod njegovom vlašću teritorij Perzije proširio se na približno 5,5 milijuna km², obuhvaćajući područja od srednje Azije i Irana do Bliskog istoka i Male Azije. Vrlo blizu po veličini bilo je i carstvo Aleksandra Velikog, koji je u samo desetak godina osvojio golem prostor od Grčke i Egipta do Perzije i sjeverozapadne Indije. Na vrhuncu njegove moći to je carstvo obuhvaćalo oko 5,2 milijuna km², iako se nakon njegove smrti brzo raspalo na nekoliko država.
U srednjem vijeku veliku je vojnu silu stvorio i Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan, čiji je imperij krajem 14. stoljeća obuhvaćao dijelove srednje Azije, Irana, Mezopotamije i sjeverne Indije, ukupno oko 4,4 milijuna km². Na tom popisu često se spominje i Atila, vođa Huna u 5. stoljeću. Njegova je vlast obuhvaćala velik dio srednje i istočne Europe, a procjenjuje se da je hunsko carstvo u to vrijeme zauzimalo oko 4 milijuna km², iako su granice te države teže precizno odrediti nego kod kasnijih carstava.
Iako su ovi vladari ostavili dubok trag u povijesti, njihova je ostavština složena jer su uz vojnu genijalnost i političku ambiciju donijeli velika razaranja i ljudske gubitke.
Džingis-kan
Rođen kao Temüjin, Džingis-kan je ujedinio mongolska plemena s kojima je osvojio goleme dijelove Azije i Europe i postavio temelje Mongolskog Carstva. Iako je često zapamćen kao nemilosrdni osvajač, bio je i politički i vojni strateg te iznimno sposoban organizator.
Uz njegovo ime veže se skup pravila i uredbi koji je uređivao vojni i društveni poredak u carstvu, a postavio je i temelje komunikacijske mreže kurirskih postaja koja je omogućavala brzu razmjenu poruka diljem ogromnog teritorija. Također je promicao vjersku toleranciju, dopuštajući budistima, muslimanima i kršćanima slobodno djelovanje, dok je u vojsci zapovjednike birao prema sposobnosti, a ne podrijetlu.
Aleksandar Veliki
Rođen 356. pr. Kr., Aleksandar Veliki ostavio je trag koji daleko nadilazi kratko trajanje njegova života. Naslijedio je vojno snažnu Makedoniju koju je njegov otac Filip II. prethodno pretvorio u vodeću silu grčkog svijeta, ponajprije zahvaljujući reformi vojske i moćnoj falangi. Aleksandar je pritom stekao i vrhunsko obrazovanje pod vodstvom filozofa Aristotela, što je snažno oblikovalo njegov pogled na svijet.
Posebnu je naklonost njegovao prema Homerovoj Ilijadi, koju je prema antičkim izvorima često nosio sa sobom tijekom vojnih pohoda. U povijesti je ostao zapamćen kao izniman vojskovođa koji tijekom svojih pohoda nikada nije izgubio bitku, spajajući stratešku vještinu, osobnu hrabrost i snažan utjecaj na svoje vojnike.
Kir Veliki
Kir Veliki, perzijski vladar iz dinastije Ahemenida, ostao je upamćen kao osnivač Perzijskog Carstva i jedan od najvažnijih državnika starog vijeka. Tijekom vladavine pokorio je Mediju, Lidiju i Babilon te stvorio golemo carstvo koje se protezalo od Male Azije do rijeke Inda.
Osim kao uspješan vojskovođa, Kir se istaknuo i kao vladar koji je znao učvrstiti vlast političkom organizacijom, zadržavajući lokalne upravne sustave i pokazujući relativnu vjersku i kulturnu toleranciju prema osvojenim narodima. Upravo zbog te kombinacije vojne snage, zakonodavne sposobnosti i državničke promišljenosti, njegov se utjecaj osjećao dugo nakon njegove smrti.
Timur
Timur, u zapadnim izvorima poznat i kao Tamerlan, bio je jedan od najmoćnijih osvajača kasnog srednjeg vijeka i osnivač Timuridskog Carstva. Iz svoje prijestolnice u Samarkandu vodio je niz velikih vojnih pohoda tijekom kojih je osvojio prostrana područja srednje Azije, Irana, Iraka, Kavkaza i dijela Indije te porazio osmanskog sultana Bajazida I. u znamenitoj bitki kod Angore 1402. godine.
Iako je ostao zapamćen po iznimnoj vojnoj vještini i ambiciji da obnovi moć nekadašnjeg Mongolskog Carstva, njegova je vladavina bila obilježena i velikom okrutnošću prema poraženima. Istodobno, Timur je sustavno uzdizao Samarkand, dovodeći u grad obrtnike, umjetnike i učenjake, pa je uz osvajanja ostavio i snažan kulturni trag.
Atila
Atila, vođa Huna iz 5. stoljeća, bio je jedan od najstrašnijih protivnika Rimskog Carstva i u povijesti je ostao zapamćen pod nadimkom Bič Božji. Nakon smrti svojih ujaka vlast nad Hunskim Carstvom dijelio je s bratom Bledom, a nakon njegove smrti 445. godine postao je jedini vladar.
Tijekom svoje vladavine vodio je razorne pohode protiv Istočnog Rimskog Carstva, prodirući duboko na Balkan i prisiljavajući Rimljane na plaćanje velikih danaka za mir. Atila je umro iznenada 453. godine, najvjerojatnije tijekom svadbene noći, a prema predaji pokopan je u tajnosti u tri lijesa – od zlata, srebra i željeza. Njegov grob do danas nije pronađen, što je dodatno pridonijelo legendi o jednom od najpoznatijih ratnika kasne antike.
Čudesni Daorson: Tihi svjedok drevne civilizacije u Bosni i Hercegovini
