Potresi se najčešće pojavljuju uz granice tektonskih ploča. Budući da se ploče kreću i stružu jedna o drugu brzinom rasta nokta, tijekom desetljeća ili stoljeća polako se stvara golem pritisak sve dok se stijene ne zanjišu uz liniju rasjeda.
Japanci drukčije od nas mjere potrese
Katkad pritisak ploča izaziva tek podrhtavanje koje zatrese čaše na stolu, a ponekad je šteta puno veća. Jačina potresa ovisi o količini oslobođene energije koja se mjeri po Richterovoj ljestvici, o dubini na kojoj se dogodilo pomicanje i o prirodi same površine. Japanci koriste shindo ljestvicu kojom mjere i opisuju podrhtavanje tla od 0 do 7.
Zemlja se trese češće nego što mislimo
Manja i često neprimjetna podrhtavanja tla događaju se neprestano diljem svijeta, a svako od njih ima svoju ulogu u neprekidnom pomicanju Zemljine kore.
Zagreb se neće "otvoriti"
Na području grada Zagreba ne treba se bojati filmskih scenarija otvaranja tla. Da se ne može otvoriti zemlja i nastati veliki rascjep, potvrđuju seizmolozi s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zanimljivosti
Stranica na kojoj vidite gdje trenutačno na Zemlji ima potresa
"Rasjedi na zagrebačkom području nastaju uslijed kompresijskog i/ili transpresijskog režima naprezanja, a ne ekstenzijskog, koji je ključan faktor kako bi uopće takva pojava mogla i nastati. Nadalje, čak i kada bi na zagrebačkom području rasjedi bili upravo takvi da prilikom njihove aktivnosti u zemlji nastaje rascjep, bile bi potrebne puno veće energije nego one koje su moguće u Zagrebu. Jednostavnijim riječima, na rasjedima u okolici Zagreba ne očekujemo lom koji bi došao do same površine", pišu na internetskoj stranici PMF-a.
Tko je ugrijao jezero?
Prije nego što osjetimo kako se tlo trese, močvare, bare, jezera i ribnjaci mogu promijeniti miris i lagano se zagrijati. Razlog tome su plinovi koji se ispuštaju pomicanjem tektonskih ploča.
Životinjski alarmi
Smatra se da neke životinje poput žaba, mačaka, zmija ili riba mogu predvidjeti potrese – kako zbog izoštrenih osjetila kojima osjete podrhtavanja, buku te promjene u temperaturi ili mirisu stajaćica.
Putujući gradovi
San Francisco se kreće prema Los Angelesu brzinom od oko 5 centimetara godišnje, a takvim tempom mogli bi se sresti za nekoliko milijuna godina. Razog tome je rasjed San Andreas, koji se pruža Kalifornijom. Rasjed San Andreas granični je spoj dviju Zemljinih ploča: Sjevernoameričke i Pacifičke. Pacifička ploča kreće se prema sjeverozapadu, a sjevernoamerička prema jugoistoku.
Vrijeme za potres?
Statistički gledano, jednaki su izgledi za potres po hladnom ili vrućem vremenu, kiši ili snijegu, pokazuje američko geološko istraživanje. Znanstvenici tvrde da ne postoji fizički način na koji bi vremenske (ne)prilike mogle utjecati na sile duboko ispod površine zemlje.
Grad otporan na potrese
Machu Picchu, sveti grad Inka koji se nalazi na najvišem dijelu Andi u Peruu, izgrađen oko 1300. godine bez željeznih pomagala i kotača, uspješno je odolijevao potresima. Inke su oblikovale kamenje na savršene dimenzije i spajale ih posebnom metodom, dovoljno čvrstom da ga ne uništi podrhtavanje tla, bez obzira na to što se nalazi na trusnom području.
Naviknuti na podrhtavanje tla
U Japanu su potresi dio svakodnevice; u godinu dana tlo se zatrese i do dvije tisuća puta. Budući da žive duž najaktivnijeg pojasa na svijetu, Pacifičkog vatrenog prstena, Japanci visoke zgrade grade pomoću posebnih materijala kako bi se građevine ljuljale, ali ne i srušile tijekom potresa. Osim toga, vlakovi imaju ugrađene senzore za potres koji automatski aktiviraju kočnice.
Slonovi i kornjače glavni krivci
Drevni Grci vjerovali su da bi Posejdon, bog mora, izazivao zemljotrese udarajući o tlo svojim trozupcem, onda kad bi ga nešto naljutilo. U hinduističkoj mitologiji potrese izazove slon koji drži Zemlju ili kornjača na čijim leđima ona stoji.
