Je li vas je ikada zanimalo što se nalazi na krajnjim točkama Lijepe Naše? Istražili smo je li iskorišten turistički potencijal tih mjesta pa makar samo zbog činjenice da se radi o najjužnijoj, najsjevernijoj, najistočnijoj i najzapadnijoj točci države koja bi htjela postati jedna od omiljenih turistička destinacija na svijetu. Kako tamo otputovati, što vidjeti i u kakvim delicijama uživati, saznajte u priči koja slijedi.
Najistočnija točka - Rađevac
Najistočnija točka Hrvatske je Rađevac, udaljen malo manje od četiri kilometara od najistočnijeg grada Hrvatske, Iloka. Iako sam Rađevac nije turističko središte Vukovarsko- srijemske županije samo zato što je krajnja točka države, službeni je dio grada Iloka koji je poznat po svojim starim vinskim podrumima i kvalitetnim sortama, većinom bijelih vina od koji su Graševina i Traminac zaštićeni i kao vrhunska.
Zanimljivosti
Tako se upravo u Rađevcu nalaze vinogradske plantaže koje su prije desetak godina bile povezane samo neuređenim poljskim putovima, a sada je na tom području kudikamo drugačije.
Srijemsko vinogorje u kombinaciji sa šumama koje se nižu uz granicu sa Srbijom svakako je nešto što vrijedi posjetiti pogotovo u jesen ili proljeće. Naravno, poslije nikako ne smijete zaobići Ilok i atraktivne stare iločke podrume smještene u srednjovjekovnoj jezgri. Ovaj slavonski grad svoju vinsku tradiciju njeguje u samom naselju, stoga se skoro u svakoj ulici u Iloku nalaze vinarije. Petnaestak vinara čekat će vas sa svojim vinima, koje možete degustirati uz plate slanih i suhomesnatih slavonskih delicija.
Gastronomija
U okolici Iloka i blizini Rađevca u restoranima, OPG-ovima, vilama i turističkim naseljima možete uživati i u tradicionalnim specijalitetima kao što su fiš paprikaš, čobanac, iločki ćevap, riječne ribe na rašljama i na talandari, srijemske kobasice i mnogi drugi zbog kojih nam već sad rastu zazubice.
Najzapadnija točka- rt Lako kod Bašanije
Neki smatraju da je najzapadnija točka Hrvatske rt Savudrija i mjesto Savudrija, i nije da su u potpunosti u krivu; na zemljovidima veće ekvidistance najzapadnija točka i jest navedeni rt. Na tim stijenama stoji i oznaka najzapadnije točke Hrvatske, uz savudrijsku obalu nalazi se i lijepi kamp u borovoj šumici, koji ne treba zaobići ako ste ljubitelj spavanja na otvorenom ili se pak nađete u istraživanju krajnjih točaka Lijepe Naše s cijelom obitelji.
No, vratimo se mi na službenu najzapadniju točku rt Lako kod Bašanije koja pripada gradu Umagu u Istarskoj županiji. Nalazi se niti kilometar od rta Savudrije. Na samom rtu nalazi se veliki svjetionik zbog kojeg ga još nazivaju i Punta Lanterna ili Rt Lanterna. Osim jednog restorana i kafića u neposrednoj blizini nema previše zanimljivosti, no svakako se upustite u istraživanje Crvene Istre, odnosno zapadne obale ovog poluotoka nazvane po crljenici.
Zanimljivosti
Najzapadniju točku, odnosno rt Lako, od Umaga dijeli samo sedam kilometara. Put možete nastaviti prema jugu do Novigrada, Poreča, Rovinja i Pule istražujući pitoreskna mjestašca između ovih već poznatih turističkih središta Istre.
Gastronomija
Gradovi smješteni na zapadnoj obali Istre mogu se pohvaliti zanimljivom interpretacijom tradicionalnih istarskih recepata i raznovrsnim specijalitetima jer su u prošlosti, preko Venecije dolazili u doticaj s mnogim novim jelima, razmjenjivali iskustva i začine neuobičajene za naše podneblje kao što su cimet, korijander, kim, muškatni oraščić, klinčiće i slično. Stoga, nikako ne propustite isprobati istarske maneštre, fuže, rižota i buzare te ostale delicije na malo drugačiji način.
Nađete li se na sjeverozapadnoj obali Istre u veljači nikako ne propustite Dane školjaka koji se nastavljaju na Dane tartufa, a slijede im Dani šparoga. U desetak restorana tijekom festivala možete isprobati specijalitete od raznih školjaka od kojih izdvajamo novigradske kapešante odnosno Jakobove kapice.
Najsjevernija točka – Žabnik, Sveti Martin na Muri
Najsjevernija točka Hrvatske je Žabnik, dio Svetog Martina na Muri koji se može nazvati najbogatijim turističkim središtem od svih krajnjih točaka Lijepe Naše. Žabnik se nalazi na zaštićenom području rijeke Mure i nudi pregršt zanimljivosti za slučajnog turista.
Tamo se nalazi Ekomuzej koji uključuje plutajući Mlin na Muri gdje ćete se upoznati s poviješću mlinarenja, Mlinarska hiža s etnološkom zbirkom gdje se možete pogostiti međimurskim specijalitetima i mnogo drugih zanimljivosti koje ćemo otkriti u nastavku.
Zanimljivosti
Najsjeverniju točku možete istraživati biciklom koji možete unajmiti u popularnim Termama Sveti Martin koje promiču aktivan obiteljski odmor. Samo dvadesetak minuta vožnje biciklom od Terma dijeli vas od navedenih prirodnih ljepota, a ako želite upoznati tradiciju ovog kraja svakako posjetite Etno kuću obitelji Trstenjak u Žabniku. Osim što se bavi sakupljanjem zavičajnih predmeta, Stanko Trstenjak i njegova supruga proizvode domaće tjestenine i mlince, sokove i čajeve, a uzgajaju i svoje povrće.
Osim bicikliranja po prekrasnim stazama i guštanja u raznovrsnim izletima koje možete rezervirati i u Termama Sveti Martin, posjetite labirint ljubavi, okušajte se u splavarenju drvenim lađama po starom rukavcu rijeke Mure te uživajte u srdačnoj međimurskoj dobrodošlici i njihovim prefinim delicijama. Ako ste raspoloženi za daljnje istraživanje Sjevera Hrvatske, posjetite prvo naftno polje na svijetu, Muzej oldtimera, rodnu kuću i centar dr. Rudolfa Steinera, okušajte se u ispiranju zlata iz Mure i Drave te mnogim drugim zanimljivostima koje skriva primjerice grad Čakovec.
Gastronomija
Na Sjeveru Hrvatske, koju neki od milja zovu 'hrvatska dolina Napa' ne propustite posjetiti vinske ceste gdje će vas dočekati ljubazni vinari čija vina vrijedi kušati. Što se tiče hrane, moramo napomenuti da ćete od njihove domaće hrane biti sretni i siti (da ne kažemo nešto drugo), a naše preporuke su restoran Mala hiža, u restoranu Le Batat u sklopu Terma Sveti Martin svakako isprobajte specijalitete od batata i zdravu međimursku gibanicu, u Starom gradu Čakovcu provjerite kakve delicije skriva 'fine dining' restoran Shamper koji nudi i svoje pjenušce, a kušanje vina i pravu međimursku večeru doživite u restoranu Terbotz.
Najjužnija točka - otočić Galijula, na kopnu: rt Oštra na poluotoku Prevlaci
Ovaj otočić dio je palagruških otoka i službeno pripada gradu Komiži na otoku Visu. Galijula se nalazi oko 6 km istočno od Palagruže, a do njega ne voze brodovi Jadrolinije ili oni izletnički, no možda uspijete nagovoriti Komižanina, Lastovca ili Palagružanina odnosno palagruške svjetioničare da vas do njega dovedu brodicom.
Iako izgleda potpuno ogoljelo i nezanimljivo, jednostavno poput kakve stijene koja izvire nasred mora (što u svojoj suštini i jest), skriva čak tri hidroarheološka nalazišta te je zbog toga upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Smještaj je moguć samo u palagruškom svjetioniku u kojemu se nalaze dva četverokrevetna apartmana.
Zanimljivosti
Na jednom hidroarheološkom nalazištu oko otočića Galijule pronađen je keramički brodski žrtvenik iz 5. st. pr. Krista, jedan od četiri takva poznata na Jadranu, na drugom je pronađena grčko-italska amfora, a na trećem lokalitetu izvađena su dva brončana topa iz 16. stoljeća te je jedan od njih izložen na obali ispred Komune u Komiži.
Zanimljivosti svakako krije i otočje Palagruža koje je bliže talijanskoj obali nego hrvatskoj pa za vedrog neba s njih se mogu vidjeti i vrhovi Apenina. Tamo nikada nije izgrađeno pristanište zbog jačine valova, pa se i danas ljudi iskrcavaju na jednu od dviju plaža. Ipak na otoku Palagruži sagrađen je svjetionik od bračkog kamena pod vodstvom domaćeg majstora Vicka Marinkovića iz Komiže.
Do njega vodi 700 metara duga staza, a danas je to jedini pučinski svjetionik na kojem je ugrađena fiksna linija. U povijesti svjetionikanavodno su čak dva tovara koja su služila za prijevoz tereta strmom stazom do vrha, počinila samoubojstvo bacivši se s litice, jedan za vrijeme izgradnje svjetionika, a drugi prije malo manje od 20 godina.
Na Palagruži postoji 200 endemskih vrsta biljaka, i oko 120 vrsta životinja, od kojih se u jednoj od špilja na sjevernoj strani otoka mogao zateći i jedan od posljednjih primjeraka sredozemne medvjedice.
