Galerija
Luftbremzer je zgubidan, zagrebački sveznalica, onaj koji sve zna o događanjima u gradu i priča o njima, druži se i uživa u životu. A upravo je taj hedonist poslužio kao inspiracija Filipu Presečkom, Vedranu Luliću i Krešimiru Agbabi da udruže snage i ozbiljno se krenu baviti domaćom proizvodnjom džina. Craft pivo već je dugo „in“, o njemu se priča, pije se na festivalima, služi kao izgovor za druženja, ali Luftbremzer je pionir u Hrvatskoj kad je riječ o otvaranju destilerije džina.
> Bolji od džin-tonika! Smućkajte "temperamentni" koktel prema receptu splitskog majstora
"Naš tim čine čine Filip, koji je idejni začetnik, Vedran je voditelj pogona i glavni destilater, a Krešimir brand i comunity manager. Ilustracijom papige parafraziramo hedonizam i opuštenost Luftbremzera, a njezina simbolika povezana je s prijateljstvom i iskrenošću. Te vrijednosti vode nas u privatnom, kao i u poslovnom okruženju“, ispričala nam je ekipa koja stoji iza Luftbremzera.
Za vizualni identitet zadužen je studio Bunch, a za ilustraciju papige ilustrator Vedran Klemens.
"Sve je krenulo iz užitka prema stvaranju i entuzijazma vezanog uz džin. Domaći mikropivari na neki način popločili su put craft pokretu u Hrvatskoj, a mi smo iskoristili poslovnu priliku spojivši popularnost džina i vlastitu ljubav i znanje u nešto što možemo nazvati poduzetničkim pothvatom.Tradicija destiliranja u Hrvatskoj je snažna, tako da nikome od nas 'pečenje' rakije nije strano, a s malo poduzetničkog duha i puno ljubavi i upornosti, rođena je ideja o lokalnoj specijaliziranoj destileriji džina“, otkriva Filip, a točne koordinate pogona još će neko vrijeme ostati tajna.
Glavni destilater Vedran iskustvo je pekao kao biotehnolog. Vodio je proizvodnju jakih alkoholnih pića i bio je zadužen za kontrolu kvalitete proizvoda. Kako i sam kaže, ovaj pothvat za njega znači profesionalni izazov, ali i strast prema destiliranju. Sastojke za džin nabavljaju od malih obiteljskih gospodarstava i lokalnih berača bilja. Tako primjerice borovicu, kao glavni sastojak džina, bere certificirani berač bilja na području Korduna i Like, a limun i lovor nabavljaju s Brača od tamošnjeg OPG-a.
"Recept je nastao po sistemu pokušaja i pogrešaka te prešao put od nepitke tekućine preko više od pedeset destilacija i prilagodbi, sve dok nismo dobili bogati, duboki i jedinstveni džin", prisjeća se Filip.
