Baklava je bogata, slatka i sočna slastica koju poznaje cijeli svijet, a originalno nam dolazi iz kuhinja Turske, Grčke te mnogih arapskih i bliskoistočnih zemalja. Slastica je to koja se dobro udomaćila u susjednoj Bosni i Hercegovini, pa tako ne možemo zamisliti niti jedan posjet toj zemlji a da ne pojedemo barem jednu baklavu. Baklava se u tradicionalnim restoranima može naći i kod nas. Dobro nam je svima znano da se radi o desertu napravljenom od tankih listova vučenog tijesta (jufke), premazanih otopljenim maslacem pa nadjevenim mljevenim i sjeckanim orašastim plodovima. Na našim su prostorima to najčešće orasi, dok se u drugim zemljama mogu naći i baklave punjene pistacijama, bademima, pa i čokoladom. Završni je korak zalijevanje baklave slatkim šećernim sirupom (negdje se dodaje i med), takozvanom agdom, koja je zaslužna za slatkoću i sočnost same baklave. Baklava se služi dobro natopljena, stoga je bitno pustiti je da odstoji barem dan-dva prije služenja kako bi se u potpunosti uživalo u njezinoj slojevitosti i bogatstvu okusa.

Baklava (Foto: Getty Images)

Iako je sama riječ baklava u naš jezik, kao i u druge jezike svijeta, došla iz turskog jezika, smatra se da je sama slastica baklava izvorno grčka. Naime, drevni recept s grčkog otoka Kreta za gastrin vrlo je sličan modernoj baklavi. Sjemenke sezama, papar i mak su samo neki od neobičnih sastojaka u ovom drevnom receptu. Petimezi, zaslađivač od grožđa, izvorno korišten u ovom receptu, i to mnogo prije nego što je šećer stigao u Grčku, bio je zaslužan za jedinstveni okus te slastice.

Kako je sama povijest baklave slabo dokumentirana, a kako su mnoge etničke skupine tvrdile da je baklava izvorno baš njihova, najbolje je tumačenje da je baklava podrijetlom iz središnje Azije. Smatra se da je verzija baklave poznate nam danas, najvjerojatnije razvijena u kuhinjama palače Topkapi. Prema predaji, sultan je na petnaesti dan ramazana u ceremonijalnoj procesiji nazvanoj Baklava alay janjičarima predstavljao upravo pladnjeve baklave.

Ipak, najveći doprinos Grka baklavi bila je upravo izrada tehnike tijesta koja je omogućila da tijesto bude izvaljano i razvučeno tanko kao list. I upravo naziv phyllo, koji se uvriježio i u engleskom jeziku, dolazi iz grčkog jezika, a znači list.

Da ne bismo ostali samo na priči i povijesnim činjenicama, donosimo vam recept za baklavu kakvu mi poznajemo, a kakva se radi u susjednoj Bosni i Hercegovini. I to za pun veliki pleh baklave!

Koliko god jednima bila omiljena, baklava drugima baš i nije draga jer im je preslatka i preteška, no orasima ne kažu ne. Za njih imamo nešto sasvim drugačije - recept za najsočniji cheesecake s orasima.

Znate li pravilno čuvati orašaste plodove? Pogreška koju često radimo zbog koje se orasi brzo kvare jest držanje na toplome.

Sastojci:

1 kg gotovih kora za baklavu (jufki)

Za nadjev:
900 g mljevenih oraha
100 g sjeckanih oraha
150 g šećera
250 g maslaca
100 ml ulja

Za preljev:
1 kg šećera
1 limun
voda

Priprema:

1. Najprije napravite preljev (agdu): uspite šećer u lonac, prelijte vodom tako da voda bude dva prsta iznad šećera pa kuhajte oko 20 minuta na jačoj vatri. Sirup ne treba biti jako gust. U kuhani sirup dodajte na kolutove narezan limun. Ostavite preljev da odstoji i da se potpuno ohladi.

2. Iskrojite kore po mjerama pleha u kojem ćete peći baklavu. Orahe sameljite i pomiješajte ih sa šećerom, a dio oraha naveden u sastojcima nasjeckajte nožem.

3. Na laganoj vatri otopite maslac, dodajte mu ulje i izmiješajte.

4. Složite prve tri kore u pleh, na njih istresite svu količinu sjeckanih oraha. Preko njih stavite dvije kore, premažite ih toplim otopljenim maslacem i uljem pa pospite orasima (možete orasima posipati i svaku koru). Ponavljajte postupak dok ne potrošite sve sastojke. Završite baklavu tako da je prekrijete s tri kore, od kojih dvije premažite otopljenim maslacem i uljem, dok posljednju ostavite suhom.

5. Prije rezanja dlanovima dobro poravnajte i pristinite baklavu pa je oštrim nožem narežite u formu romba.

6. Stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 190 °C i pecite 10 minuta, potom smanjite temperaturu pećnice na 150 °C i pecite narednih 45 minuta. U slučaju da vam baklava prebrzo tamni, prekrijte je aluminijskom folijom.

7. Pečenu baklavu izvadite iz pećnice i vruću je zalijte hladnim preljevom. Preko baklave stavite papir za pečenje pa je oko 10 minuta pritisnite plehom kako bi se kore izravnale. Složite po površini kriške limuna iz preljeva i pustite da se hladi.

8. Baklava je najbolja kad na hladnom mjestu odstoji jedan do dva dana.