Galerija
Željezno, na njemačkom Eisenstadt, glavni je grad austrijske savezne pokrajine Gradišće (Burgenland) i jedno od onih mjesta na kojemu u jednom pogledu možete obuhvatiti veliki komad srednjoeuropske povijesti.
Željezno se nalazi šezdesetak kilometara južno od Beča, ondje gdje se istočni obronci Alpa spuštaju u Panonsku nizinu. Broji tek nešto više od deset tisuća stanovnika, ali usprkos svojoj veličini ima iznimno bogatu kulturnu i povijesnu ostavštinu, epitet Haydnova grada te važnu ulogu u identitetu gradišćanskih Hrvata.
Grad koji je promijenio državu
Povijest Željeznog seže u srednji vijek, iako je područje bilo naseljeno još u rimsko doba. Prvi pisani spomen grada potječe iz 12. stoljeća, a stoljećima je bio dio Ugarskog Kraljevstva. U 17. stoljeću grad prelazi u posjed plemićke obitelji Esterházy, koja će presudno utjecati na njegov razvoj.
Esterházyji su Željezno pretvorili u reprezentativno središte svoje moći i kulture, gradili su raskošne palače i velikodušno podupirali umjetnost. Za grad je posebno značajno 18. stoljeće, kada je njihov dvorski skladatelj postao Joseph Haydn.
Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1921. godine Gradišće postaje dio Austrije, a Željezno glavni grad, što je ostao do danas - dapače, najmanji je glavni grad neke austrijske pokrajine.
Haydnov pečat
Najpoznatija znamenitost svakako je dvorac Esterházy, impresivna barokna građevina koja dominira središtem grada. Dvorac je tijekom stoljeća dograđivan i preuređivan, a danas je otvoren za posjetitelje. Posebno je poznata Haydnova dvorana, čija se akustika ubraja među najbolje u Europi, pa se u njoj i danas održavaju koncerti klasične glazbe.
U gradu se nalazi i Bergkirche, barokna crkva na brežuljku u kojoj je Haydn ostao za vječnost, a u sklopu crkve nalazi se i slikoviti Kalvarijski brežuljak. Posjetitelji mogu razgledati i Haydnovu kuću, u kojoj je skladatelj živio više od trideset godina, danas je uređena kao muzej posvećen njegovu životu i radu.
Lijepa arhitektura ovog malog grada, uređeni trgovi i mirna atmosfera već na prvi pogled odaju duh tipičnog malog srednjoeuropskog grada. Okolica Željeznog nudi brojne mogućnosti za izlete i aktivan odmor. Nežidersko jezero jedno je od najvećih stepskih jezera u Europi i dio UNESCO-ove svjetske baštine, udaljeno svega petnaestak minuta vožnje.
Arhaični hrvatski i zaboravljeni običaji
Dok razgledavate Željezno, moglo bi vam se učiniti da čujete hrvatski jezik, iako vjerojatno nećete biti sasvim sigurni. Hrvati su na prostor onoga što je puno kasnije postalo Burgenland, odnosno Gradišće, stigli još u 16. stoljeću i ta je austrijska manjina poznata po tome što čuva stare narodne običaje i arhaični jezik.
Tijekom gotovo pet stoljeća uspjeli su očuvati svoj jezik, običaje i kulturni identitet, unatoč životu izvan matične domovine. U Željeznom djeluju hrvatske kulturne ustanove, mediji i udruge, a postoje i dvojezične škole te crkvene službe na hrvatskom jeziku. Od akademske godine 2018./2019. na Pedagoškoj akademiji u Željeznom može se studirati i hrvatski jezik.
Gradišće je poznato po vinogradarstvu i kvalitetnim vinima, a posjet Željeznom pruža priliku za kušanje lokalnih sorti poput Grüner Veltlinera, Welschrieslinga i Blaufränkischa. U gastronomiji te regije prožimaju se okusi austrijske, mađarske i hrvatske kuhinje. Restorani nude tradicionalna jela od divljači, razne varijante gulaša, domaće sireve i, naravno - štrudle.
Švicarske piramide: Šuma tornjeva koja vas poziva da je otkrijete
