Unutrašnjost Istre posuta je gradićima koji su nastali kao srednjovjekovna utvrđena naselja na zelenim brežuljcima. Među njima je grad koji se smatra najmanjim na svijetu – Hum. Taj utvrđeni gradić koji se uzdiže na usamljenu brežuljku iznad izvorišta rijeke Mirne ima tek dvadesetak stanovnika.

Bez obzira na svoju veličinu, Hum može štošta ponuditi, a između ostalog – ondje završava Aleja glagoljaša, cesta koja vodi od Roča do Huma. Duga je oko sedam kilometara a uz nju je podignuto deset kamenih spomenika posvećenih glagoljici i glagoljašima. Među njima su Stup Čakavskog sabora izveden u obliku glagoljičkog slova S, zatim Stol Ćirila i Metoda, pa Sijelo Klementa Ohridskoga s katedrom okruženom osam stolaca. Završava bakrenim Gradskim vratima u Humu, na kojima su prikazani radovi u polju za svaki mjesec u godini.

Hum - 3 Hum - 3 (Foto: Ivana Grgic/Cropix)

Prema legendama, najmanji grad na svijetu nastao je u vrijeme kada su divovi gradili gradove u dolini Mirne. Kada su potrošili gotovo sav kamen koji su imali, ostatak su iskoristili za Hum. Ljupki istarski gradić prvi se put spominje 1102. godine. Njegove zidine branile su ga od napada Mlečana i Turaka, a zapadna gradska vrata jednom godišnje se svečano otvaraju, kada se bira gradski poglavar, odnosno župan. Svečanost se obilježava svake godine, drugu subotu u lipnju, kada dvanaest mjesnih sudaca proglašava novog župana uz vino, sir i domaći kruh, kao i zabavu koja slijedi nakon toga.

Domaća hrana i piće neraskidivi su od humske tradicije, a posebno mjesto na stolovima ima biska, rakija s imelom koja potječe iz Huma. Volite li rakiju, navratite na godišnju smotru, koja se održava krajem listopada.

Hum je slikovit u svako doba godine, a mnogima je najbolje od svega što ondje uvijek vlada mir. Posjetitelji ga obilaze i ljeti i zimi, kupuju glagoljaške suvenire, istražuju gradski muzej, dive se pogledima i istražuju istarsku kuhinju u Humskoj konobi.

Kuća puna tajni 

Museum of Hum Aura zaživio je u srednjovjekovnoj kući koja je nekoć bila dom raznih zbivanja, a između ostalog, bila je i žitnica, ali i Gradska loža, u kojoj se i danas jednom godišnje bira župan.

"Naša strast prema starini, povijesti i baštini rezultirala je ponovnim oživljavanjem napuštene kuće. U njoj smo 2022. otvorili Museum of Hum Aura. Stalni postav muzeja čini gotovo 1500 eksponata pomno raspoređenih u 11 tematskih cjelina. Svaka prostorija predstavlja neizostavan segment života predaka i dominantnih zanatskih radnji u posljednjih 150 godina: apoteku, školicu, poštu, trgovinu, destileriju, postolara, stolara, krojača, mlin, freskoslikarsku radionicu i tematsku prostoriju posvećenu glagoljici", otkrivaju vlasnici.

Museum of Hum Aura - 1 Museum of Hum Aura - 1 (Foto: Dusko Marusic/Cropix)

Mnogima je osobito zanimljiva stara apoteka koja se nalazi u nekadašnjoj kuhinji. Ondje ćete vidjeti staru peć izrađenu u obližnjem selu Lupoglavu, kao i mnoštvo staklenih bočica, keramičkih posudica i vaga. Bacite oko na ručni stroj za centrifugu koji je služio za odvajanje krvne plazme te mikroskop. U apoteci možete i napraviti svoju kremu i ponijeti je za uspomenu ili dar. Prošetati možete i Školom pa napisati razglednicu na glagoljici i poslati je u pošti, ispeći i samljeti zrna kave u trgovini, kao i nazdraviti biskom u destileriji.

"Putovanje završava zdravicom u staroj destileriji. Iz drvene bačve posjetitelji mogu sami natočiti čašicu ili napuniti vlastitu bočicu biske, rakije specifične ovome kraju, još iz doba Druida i Kelta, spravljenu prema recepturi humskog župnika Josipa Vidala. Destilerija dočarava povijest bavljenja vinogradarstvom i podrumarstvom, ali i veliku strast naših predaka za baštinjenje tog zanata. Ipak, iz destilerije je sve krenulo…" dodaju vlasnici. 

Humska konoba 

Ogladnite li, u Humu ne morate dugo razmišljati kamo ćete na ručak. Humska konoba jedini je restoran u gradu, u koji se dolazi zbog predivnog pogleda s terase. Na jelovniku ćete naći jela poput ombola, fuža, maneštre, fritaje i nedeve – priloga od sredine starog kruha koja se poveže kravljim sirom i jajima pa umijesi u štrucu i kuha u juhi, zatim reže na kriške i poslužuje uz kuhano meso. Ovisno o receptu, u smjesu za nedevu može se dodati i više vrsta ribanih sireva, kao i raznih začina. U svakom slučaju, radi se o jelu čije recepture treba njegovati i otrgnuti od zaborava.

Savršen dan u prirodi: Izletište na sat vremena od Zagreba koje gosti hvale zbog fine domaće hrane Budinjak - 37 Budinjak - 36 Budinjak - 35 +33 Budinjak - 34

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju