Treba napomenuti kako svakodnevno dolazi do promjena u granicama i veličinama vodenih površina zbog prirodnih i neprirodnih djelovanja. Tako je na primjer jezero Chad u Africi davne 1960. godine imalo površinu 25 000 kvadratnih kilometara, čime je bilo četvrto po veličini u Africi. Tridesetak godina kasnije, uslijed mnogih utjecaja, jezero je palo na samo 1350 km2...
Prva tablica pokazuje nam vodene površine pod slanom vodom. Na njoj se nalazi i Južni ocean koji je 2000. godine priznat od međunarodne hidrološke organizacije kao peti ocean na svijetu.
1. Tihi Ocean (155,557,000 km2)
2. Atlantski Ocean (76,762,000)
3. Indijski Ocean (68,556,000)
4. Južni Ocean (20,327,000)
5. Arktički Ocean (14,056,000)
6. Južno kinesko more (2,974,600)
7. Karipsko more (2,515,900)
8. Mediteran (2,510,000)
9. Beringovo more (2,261,000)
10. Meksički zaljev (1,507,600)
11. Ohotsko more (1,392,100)
12. Istočno more (1,012,900)
13. Hudsonov zaljev (730,100)
14. Istočno kinesko more (664,000)
15. Andamansko more (564,900)
16. Crno more (507,900)
17. Crveno more (453,000)
18. Kaspijsko jezero (371,000)
19. Baltičko more (415,000)
Jezero Superior, jedno od Velikih jezera, najveća je slatkovodna površina. Zanimljivo je da se većina ovih jezera nalazi na sjevernoj polutci, a najveći dio u sjevernoj Americi. Iako je Balaton najveće Europsko jezero ne nalazi se na ovom popisu jer ga ostala jezera doslovno mogu progutati za doručak.
1. Superior, SAD/Kanada (82,413 km2)
2. Victoria, Uganda/Tanzanija/Kenija (69,484)
3. Huron, SAD/Kanada (59,596)
4. Michigan, SAD (58,016)
5. Tanganyika, Tanzanija (31,999)
6. Baikal, Rusija (31,499)
7. Great Bear Lake, Kanada (31,080)
8. Great Slave Lake, Kanada (28,930)
9. Nyasa, Tanzanija/Mozambik/Malawi (28,231)
10. Erie, Kanada (25,744)
