Kad već govorimo o velikim civilizacijama, u redu je da prvo definiramo i čemu je riječ. Počnimo s primjerom koji možemo lako shvatiti. Što se podrazumijeva pod modernom zapadnom civilizacijom? Nacije poput Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, ali i gotovo cijela Europa.
Dakle, civilizacija se ne odnosi na jednu suverenu zemlju, već ih obuhvaća više, točnije riječ je o skupini suverenih mjesta ujedinjenih zajedničkom kulturom. Nakon pojašnjenja, vrijeme je da zavirimo u prošlost, a priču o civilizacijama donosimo s portala worldatlas.com
Sumerska civilizacija (4500 – 1900 p.n.e.)
Kada govorimo o "najvećim" civilizacijama koje su krasile svijet, moramo uključiti sumersku civilizaciju iz najmanje dva razloga: 1) Bila je to prva civilizacija (za koju znamo) i 2) zato što je sumerska civilizacija ostavila ogroman utjecaj na religiju i kulturnu misao svijeta. Drevni Sumerani živjeli su u regiji Mezopotamiji, koja se nalazila u današnjem Iraku. Zbog svog položaja u blizini rijeka Tigris i Eufrat, Sumerani su se mogli odreći lovačkog i sakupljačkog načina života i započeti poljodjelstvo, što je kasnije formiralo neke od prvih gradova na Zemlji. Jedan takav grad bio je poznat kao Ur i rodno je mjesto biblijskog lika Abrahama koji je zaslužan za osnivanje ne jedne nego tri svjetske religije: islama, judaizma i kršćanstva.
Egipatska civilizacija (3100 – 30 p.n.e.)
Nemoguće je govoriti o velikim civilizacijama prošlosti, a da se poslovično ne pokloni koji redak starim Egipćanima. Slično kao sumerska civilizacija, i drevna egipatska civilizacija „duguje uspjeh“ rijeci, točnije rijeci Nil. Kad su doseljenici stigli na to područje, otkrili su kako rijeka Nil svake godine poplavi, a kako su se vode vratile u normalu, Nil je ostavio naslage plodnog tla savršenog za rast usjeva. Kako su se stoljeća gomilala u tisućljećima, ta su mala naselja postala temelj onoga što će postati egipatska civilizacija. Ostvarili su mnoge impresivne podvige, kao što su komplicirani sustavi pisanja, akupunktura, biljni lijekovi i nevjerojatna arhitektura (piramide u Gizi).
Kineska civilizacija (2070 p.n.e. – 220 n.e.)
Ova je civilizacija nikla na bujnim obalama doline Žute rijeke. Drevni kineski farmeri prvi su se naselili na ovo područje oko 5000 godina prije nove ere, te postali okosnica drevne kineske civilizacije. Mnoge stvari koje se i danas koriste, poput svilenog donjeg rublja, na primjer, nastala su u drevnoj Kini. Osim svile, Kinezi su nam donijeli još mnoštva toga: kompas, akupunkturu, bezbrojne biljne lijekove i, naravno, Kineski zid koji je i danas jedno od svjetskih čuda.
Grčka civilizacija (1100 p.n.e. – 140 n.e.)
Malo je civilizacija u povijesti oblikovalo modernu zapadnu civilizaciju na tako dubok način kao civilizacija Stare Grčke. Doseljenici su se prvo počeli baviti poljoprivredom na tlu bogatom hranjivim tvarima duž Egejskog mora oko 7000. godine prije nove ere. Doprinos Grka našem modernom načinu života je značajan, jer su ljudi poput Homera i Sofokla utrli put modernoj književnosti. Jasno, stari Grci kao što su Sokrat, Platon i Aristotel, da spomenemo neke, bili su pioniri zapadne filozofije. Mnogi drugi grčki mislioci masovno su pridonijeli suvremenoj matematici, medicini i znanosti. Doista, starogrčka civilizacija pomogla je oblikovati živote svih nas koji živimo na Zapadu.
Rimska civilizacija (750 p.n.e. – 470 n.e.)
Drevna rimska civilizacija razvila se tada iz malog i naizgled neuglednog grada na apeninskom poluotoku. Rimska civilizacija bila je iznimno uspješna, a ono u čemu je briljirala bilo je preuzimanje i poboljšanje ideja drugih. Rimljani nisu bili prvi ljudi koji su gradili mostove, lukove, akvadukte ili ceste. Međutim, usavršili su ih. Rimljani su bili otvorenog uma i kako se njihova civilizacija širila u carstvo, asimilirali su kulturu, religije i sve drevne napretke na koje su nailazili u hodu.