Ako je šibenski (a i onaj nešibenski) Prvić tako nazvan jer je prvi otok do kopna, Kaprije su se istom logikom mogle zvati – Četvrtić. Usidren između Zmajana i Kakana u arhipelagu Krešimirova Grada, poznat po svojoj ljepoti za koju je teško naći odgovarajuće riječi, i dalje ga turisti teško pronalaze. Iako njegovu dugu obalu ljeti salijeću brodice, izvan dva ili tri restorana koji ciljaju na upravo takvu klijentelu rijetko ćete sresti nekoga tko s otoka ne vuče korijene.
Otok Kaprije nalazi se 15-ak kilometara jugozapadno od Šibenika, s kojim ga povezuje katamaran koji ujutro i uvečer u sezoni plovi iz grada prema Žirju, kao i Jadrolinijin trajekt koji na liniji 532 povezuje Šibenik, Zlarin, Obonjan, Kaprije i Žirje. Trajekt opslužuje tu liniju samo zbog najudaljenijega Žirja, jer se ni na koji od ostalih otoka automobili ne smiju, a i ne mogu, iskrcati. Barem je tako bilo do sada, jer već gotovo dva tjedna zbog prosvjeda dijela otočana trajekt na Kaprije ne pristaje, već samo katamaran koji putnike iskrcava na staroj rivi.
Otok makije, gromača i najplavijeg mora
Površina otoka ispresijecanog gromačama koje čuvaju brojne maslinike tek je nešto veća od 7 kvadratnih kilometara, a obala mu je nešto dulja od 25 kilometara, pa i ako nemate jahtu ili jedrilicu, u njoj možete uživati i na SUP-u ili pasari - kažu da je pogled jednako lijep, a more jednako bistro i možda i malo plavije. 😉
Otok prekriven uglavnom makijom, ali nekada davno, u srednjemu vijeku, bio je bogat šumom. I prvi stanovnici na njega su stigli u srednjem vijeku, u 14. stoljeću kada je bio jedan od posjeda šibenskih Divnića. Ozbiljnije naseljavanje doživio je kasnije, u 16. i 17. stoljeću, kada su na njemu spas pronašle izbjeglice, najviše njih iz Primoštena, u bijegu od Turaka.
Na otoku postoji jedno naselje koje se zove kao i otok. Kada smo kod imena, surfajući po internetu, uglavnom ćete iznova čitati jednu nepromijenjenu rečenicu - da ga je otok dobio po kaparama, kao i njegov poznatiji imenjak u Tirenskom moru. Međutim, knjige i, barem koliko smo mi doživjeli, domaći ljudi skloniji su očito manje popularnoj teoriji – onoj po kojoj ime otoka dolazi od latinske i talijanske riječi caper ili capra, što znači 'koza' - jer koze su tu pasle puno prije nego što su stigli prvi stanovnici.
Autentičan duh malog mista
Mjesto Kaprije nalazi se u najzaštićenijoj uvali na otoku, koja, baš kao i njezina luka, nosi ime sv. Petra. Kuće nanizane uz more stvaraju prepoznatljivu vizuru mjesta, koje se iz luke pomalo penje na brdo i otkriva šarmantnu staru jezgru mjesta s kamenim kućama i uskim uličicama. Mjestom dominira crkva, naravno sv. Petra, izgrađena na prijelazu 16. u 17. stoljeće, a proširena početkom devetnaestog.
U Kaprijama zimi živi stotinjak stanovnika, a ljeti, kada se njihove obitelji vraćaju iz grada, s fakulteta i iz Amerika, mjesto je neusporedivo življe. Uz ambulantu i poštu, Kaprije imaju i bankomat na rivi i trgovinu u koju se ne svraća samo po namirnice jer ona, kako to već ide, funkcionira i kao mjesto za razmjenu novosti, informacija i naravno – poluinformacija. U mjestu je i nekoliko restorana i kafića, pa "dug" put do dućana, možete i više puta prelomiti ako treba. Smještaj ćete na Kaprijama pronaći isključivo u privatnim apartmanima jer na otoku hotela nema.
Danju se malobrojni posjetitelji Kaprija razmile po njegovim plažama i uvalama – a Kaprije se mogu pohvaliti s više od dvadeset prekrasnih stjenovitih uvala, od kojih su najpoznatije Velika i Mala Nozdra, Gračice (Gačice) i Remetić. A kako dan odmiče kraju, kao da se svi na otoku približavaju, pa je riva puna svita, a s terasa dopire pjesma. Domaći zaigraju na balote, a djeca igraju neke stare igre bez ekrana ili zaigraju nogomet "na male branke". Ovdje još živi onaj autentični duh malog mista, nezagađen plastikom, neonom, jeftinim štandovima i masom ljudi koja miriše na kokos.
Aktivnosti i gastronomija
Za samo dvadesetak minuta hoda od crkve, ili nešto više od porta, stići ćete do najvišeg vrha otoka – Male Glavice, koju domaći zovu i Giginom. Iako se uzdiže samo 129 metara nad morem, pogled koji se s nje pruža - na šibenske otoke i dalje sve do Dinare - ostavit će vas bez daha i višestruko će vas nagraditi za tih nekoliko kapi znoja što vam je izbilo pri usponu. Kako ni zbog pogleda, zbog kamenog terena koji vas vodi na vrh, ne podcjenjujte visinu toga vrha i na njega se uputite u odgovarajućoj obući. Ako vas dubine privlače više od visina, kod sjeverne punte Kaprija, na dubini od 55 metara, nalazi se potopljeni njemački vojni brod Francesca da Rimini, vrlo atraktivna lokacija za ronjenje.
Što se tiče otočnih specijaliteta, ne možete pogriješiti s morskim rižotima, hobotnicom pod pekom i oboritom ribom. Nekoliko je konoba u mjestu uz more, Adriana, Šampjer, Neptun, Liberty, ali ne zanemarite ni onu Kod Kate, koja će poziciju u drugom, trećem redu višestruko nadoknaditi rustikalnim ambijentom, fantastičnom spizom i iskrenim gostoprimstvom. Restorani u uvalama izvan mjesta ciljaju uglavnom na nautičare, prije svega cijenama, a nažalost ponekad i kvalitetom jela i usluge ili nefiskaliziranim i na papiru ispisanim i pogrešno zbrojenim računima.
Na vratima Dalmacije: Otočić čiji toranj čuva tajnu o starom morskom vuku i (ne)sretnoj ljubavi
