Galerija
Potres je promijenio lice Banovine, no na njoj se, samo ako bolje pogledate, i dalje može nazrijeti ljepota koju joj je povijest ostavila u nasljeđe. Impresivni parkovi koji profinjenošću mogu konkurirati zagrebačkom Zrinjevcu, bajkovita rječica Petrinjčica koja vijuga Petrinjom ili pak gordi kaštel Zrinskih koji se nadmoćno ogleda na površini prekrasne Une - samo su neki od razloga da ove jeseni pružite priliku Banovini i pogledate je drugim očima slijedeći mali vodič Interpretacijskog centra baštine Banovine.
Interpretacijski centar baštine Banovine
Interpretacijski centar baštine Banovine koji je 2016. godine osnovala Sisačko-moslavačka županija od svog osnutka brižno bdije nad očuvanjem kulturne i prirodne baštine gradova i mjesta Banovine. Ova mlada ustanova u kulturi još je snažniji zamah u svojim aktivnostima dobila 2018. godine useljenjem u svoje institucionalno sjedište u središtu Petrinje osmišljeno kao prostor muzejskog tipa koji ima edukativnu, izložbenu i istraživačku funkciju.
Vrlo važan dio djelatnosti Centra predstavlja briga o prezentaciji Zavičajne zbirke lončarstva petrinjske obitelji Bešlić koja je, zahvaljujući Centru, upisana u Registar kulturnih dobara RH. Iako je zgrada Centra, nažalost, oštećena potresom i trenutno u obnovi, Interpretacijski centar baštine Banovine vrlo aktivno nastavlja s radom te suradnjom s drugim ustanovama iz područja kulture, obrazovanja i srodnim organizacijama radi unapređenja svoje djelatnosti te kreiranja ponude kulturnog turizma Sisačko-moslavačke županije. Želite li pratiti rad Centra svakako posjetite web stranice www.iccb.hr te Facebook stranicu.
Petrinja - rječica Petrinjčica i Gradski park
Posjet Petrinji nakon razornog potresa posjet je gradu koji je puno izgubio i koji ne može, poput drugih gradova, pružiti radosnu, opuštenu dobrodošlicu. Ipak, u Petrinji je preživjelo puno njezinih dijelova koji ljepotom prkose stvarnosti i pozivaju vas da ipak prošećete njezinim ulicama i u znak ohrabrenja, umjesto tuge, osjetite divljenje. Upravo taj osjećaj zagarantiran vam je ukoliko potražite rječicu Petrinjčicu koja u samom središtu stradalog grada izgleda kao idilična bajka sa svojim drvoredima lipa i bagrema, četiri mosta i slapovima. Šetalište uz Petrinjčicu kružna je poučno-rekreativna staza duga 6,6 kilometara koja vas tijekom dva i pol sata lagane šetnje vodi do gore Hrastovica i natrag, a vi samo trebate slušati njezine priče prateći žute oznake lista lipe srcolika oblika koji će vas podsjetiti da je Petrinja mali grad velikoga srca.
Još jedno lijepo mjesto zasigurno je Gradski park na čijem se ulazu nalazi vrlo važna zgrada. Naime, na mjestu današnjeg Hrvatskog doma nekad se uzdizala turska utvrda koju kršćanska vojska prvi put osvaja 10. kolovoza 1594. godine na blagdan sv. Lovre zbog čega je ovaj svetac kasnije proglašen zaštitnikom grada Petrinje. Petrinjski Gradski park nastao je pak u vrijeme kratke vladavine Napoleona u 18 st. Francuska profinjenost i elegancija zaslužni su za njegov izgled kojim dominira župna crkva sv. Lovre. Uz glazbeni paviljon, pogled će vam u parku privući i fontana s neobičnim skulpturama kipara Ferde Ćusa koja je uređena nakon što Petrinja dobiva prvi gradski vodovod. Na još jednu posebnost Petrinje, lončarsku tradiciju ukazat će vam predimenzionirana stucka, karakteristični petrinjski glineni vrč postavljen u znak dobrodošlice na ulazu odnosno izlazu iz Petrinje. Poželite li pak baciti panoramski pogled na Petrinju i usput popiti kavu predlažemo Maraschino Petrus bar smješten nedaleko od Petrinje, a želite li kušati tradicijska jela Petrinje svakako se trebate uputiti u Mlinski kamen na samoj obali Kupe.
Topusko - Nikolino brdo, jezero Topusko i perivoj Opatovina
U velikoj mjeri pošteđeno od potresa, Topusko će se vas oduševiti svojom isprepletenošću s prirodom koja vam na svakom koraku nudi kutke za opuštanje. Zahvaljujući termalnim izvorima te nalazištima ruda, Topusko je naseljeno već od pretpovijesti, a u antici se razvilo visoko urbanizirano naselje o čemu svjedoče brojni nalazi kao što su razni žrtvenici, urne, nadgrobni spomenici, veće količine rimskog novca, kao i jantarskih ukrasa. Posebno su značajni kameni žrtvenici posvećeni rimskom božanstvu Jupiteru te božanskom paru Vidasu i Thiani, bogu šuma Silvanu i dr. Neke od rimskih tragova srest ćete i kad se krenete uspinjati na Nikolino brdo, prirodnu atrakciju u samom središtu Topuskog. Uzdignuto na 184 metara visine Nikolino brdo mami poglede obraslo u bogatstvo crnogoričnog i bjelogoričnog drveća. Još jedna prirodna atrakcija je jezero Topusko uz koje u 19. st šetala banica Sofija Jelačić, supruga bana Jelačića. Ona je u Topusko stigla kao i mnogi dobrostojeći pripadnici visokih staleža iz čitave Europe. Termalni izvori i blatne kupke koristili su njezinom zdravlju, a osobito je voljela šetnje uz jezero zbog prekrasne labudice koju je nazvala "kraljicom jezera".
U vrijeme Vojne krajine Lječilište Topusko doživjelo je najveći procvat pa se uz vile i palače uređuju šetališta i parkovi, a posebno onaj najljepši kojim svakako morate prošetati. Naime, perivoj Opatovina skriva uistinu impozantnu tajnu visoku čak 23 m. Radi se o ulaznom portalu crkve Blažene Djevice Marije koju neki autori smatraju najreprezentativnijim primjerom gotičke arhitekture u Hrvatskoj. Zajedno sa samostanom dao ju je sagraditi ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. 1211. godine. Ako vam se ovaj perivoj sa svojim raznolikim stablima, umjetnim otočićem i drvenim paviljnom učini mističnim, objašnjenje ćete pronaći u činjenici da je kralj Andrija i crkvu i samostan uz određene povlastice dao na upravljanje redu tajanstvenih cistercita koji su crkvu obojili u ružičastu, svoju omiljenu boju. Cisterciti su u Topusko stigli iz Francuske, a iz ovih krajeva protjerali su ih Turci 1556. razorivši sve osim ulaznog portala koji je trenutno u obnovi.
Glina - perivoj bana Jelačića i arheološka senzacija "Knez od Bojne"
U zagrebački Zrinjevac se lako zaljubiti, skladan i lijep omiljeno je mjesto Zagrepčana i njihovih gostiju. No jeste li znali da nedaleko od Zagreba postoji njegov brat blizanac koji mu bez problema može konkurirati profinjenošću i elegancijom? Posjetite li Glinu, uvjerit će se da je, unatoč svim nedaćama, njezino srce zeleno i prelijepo. Naime, skoro sve najvažnije glinske građevine i spomenici od vijećnice do crkve sv. Ivana Nepomuka te brojne kuće iz doba klasicizma poslušno su okružile prostrani i nedavno obnovljeni Park bana Josipa Jelačića u kojem ćete pronaći čak 167 stabala, ponajviše platana i kestena, ali i šareno i moderno igralište za djecu. Šećući kroz perivoj prepun cvijeća prisjetite se da su njime u 18. i 19. stoljeću ponosito hodali pukovnici i vojnici jer je ovo mjesto za vrijeme Vojne krajine bilo namijenjeno vojnim smotrama.
Živu i veselu atmosferu garantirao je i robni sajam koji se također ovdje održavao, poslije nazvan i ženski plac. Šetnja će vas dovesti i do zgrade glinske vijećnice pred kojom stoji kip bana Jelačića kako motri grad u kojem je stolovao, a korak dalje pronaći ćete zvučni podsjetnik na još jedno poznato ime vezano uz Glinu. Josip Runjanin, časnik Glinske banske pukovnije pod zapovjedništvom bana Josipa Jelačića, upravo je u ovom gradu uglazbio stihove hrvatske himne. Kako bi i djeca i odrasli to dobro zapamtili u neposrednoj blizini vijećnice postavljena je glazbena ograda napravljena od 35 melodijskih cijevi po kojima ćete, lupkajući batićem, moći sami uspješno odsvirati Lijepu našu domovinu!
Tijekom boravka u Glini imajte na umu i to da se u njezinoj blizini, u mjestu Bojna, krije prava arheološka senzacija odnosno zadnje počivalište nepoznatog hrvatskog srednjovjekovnog kneza nazvanog "knez od Bojne". Naime, na lokalitetu Brekinjova kosa kraj Bojne pronađeno je 37 srednjovjekovnih grobova, a jedan od njih skrivao je brojne dragocjenosti koje nam otkrivaju da su dostojanstvenici toga doba na vječni počinak odlazili okruženi materijalnim dokazima svog visokog društvenog položaja. Vrijedni predmeti bili su inspiracija arheolozima da pokojnika iz groba 4 prozovu knezom od Bojne, a njegov pravi identitet tek treba biti otkriven baš kao što ovo razdoblje hrvatske povijesti treba biti bolje istraženo.
Dvor - rudnici srebra i plodna dolina rijeke Une
Nekad su na ovom području grofovi Zrinski imali rudnike (Gvozdansko i Majdan) i vadili srebro, no iako u današnjoj slici Dvora nema puno sjaja ovaj kraj ipak ima nešto čime će vas zabljesnuti. Posjetite li Dvor, ostat ćete zapanjeni prekrasnim stablima još jednog stoljetnog parka kojeg je Banovini u nasljeđe ostavila Vojna Krajina. Oko njega su baš kao i u Glini, niknule zgrade tadašnje vojne uprave te crkve. Zanimljivo je spomenuti da se začetak današnjeg naselja, nakon odlaska Turaka, nalazio na terasi zvanoj "podovi" iznad rijeke Une pa je stoga prvo nosilo naziv Podovi, a tek potom Dvor i to zahvaljujući caru Josipu II. nakon čijeg posjeta 1775. je ime promijenjeno. Želite li istraživati, znajte da okolica Dvora obiluje i pretpovijesnim nalazištima koja se nalaze u selima Javornik, Matijevići, Norde i Gorička, antički ostatci pronađeni su u Hrtiću.
Najveći adut Dvora je svakako rijeka Una u koju ovdje utječe rječica Žirovac i koja na ovom području smiruje svoj temperamentni karakter i postaje prava ravničarska rijeka, mirna i široka poput Save. Uživat će te u pogledu na zelena brda, rijeku i riječne otočiće te na plodna polja uz samu Unu na kojima je čak moguće pronaći i nasad žutih irisa. Svi ljubitelji ribolova ovdje će pogotovo doći na svoje jer u Uni obitavaju 23 vrste riba uključjući i one iz njezina gornjeg toka.
Hrvatska Kostajnica - kaštel Zrinski na Uni i park šuma
Hrvatska Kostajnica još je jedan banovinski grad na rijeci Uni kojem je povijest podarila nekoliko uloga. Dobila je ime po kestenu, u njoj su živjeli Iliri, kraj nje su prolazile dvije rimske ceste, prvi put je spomenuta 1240. godine, a brojne su je plemićke i kraljevske obitelji zbog važnog položaja, kupovale, prodavale i osvajale uključujući i Turke.
Kostajnica je bila važan posjed, carinarnica koja je nadzirala promet i trgovinu, dio Vojne krajine, pukovnija, varoš pa slobodan grad. Njezina najupečatljivija znamenitost svakako je, uz franjevački samostan i crkvu sv. Antuna Padovanskog, Kaštel Zrinski koji izgleda kao da izrasta iz rijeke Une. Prema nekim saznanjima podignut je u 13.st, a dugi niz stoljeća branio je Kostajničane od Turaka i drugih osvajača te predstavljao glavno mjesto oko kojeg se odvijao život. Knezovi Zrinski dobili su ključeve kaštela u 16. stoljeću, a sama utvrda njihovo ime. Zidine i tornjevi su većim dijelom sačuvani pa ih možete razgledati i osluhnuti njihove burne povijesne priče.
Ako ogladnite za vrijeme boravka u Hrvatskoj Kostajnici znajte da ćete dobar zalogaj pronaći na brdu neobičnog imena. Brdo Djed poznato je po gustoj park šumi koja mami na posjet i domaće i prolaznike, istoimenom restoranu i prekrasnom pogledu na dolinu Une. Park šuma sađena je pod vodstvom Davorina Trstenjaka, pedagoga i pisca rodom iz Slovenije koji je 1892., za vrijeme službovanja u Kostajnici, sa svojim učenicima počeo krčiti šikaru, uređivati šetnicu i saditi drveće uz obronke Djeda. U ovoj zelenoj oazi boraveći na terasi ili u interijeru restorana Djed uređenom poput drvene kolibe moći ćete kušati domaće specijalitete s kestenom. Mališani će pak uživati na igralištu kraj restorana pod svodom zelenih krošanja. Svake jeseni u Kostajnici održava se i Kestenijada koja višednevnim programom priziva ljude iz svih krajeva da se prošeću divnim šumama, naberu, a zatim se i zaslade tom toplom jesenskom delicijom.
