Galerija
Osim što je lijepo, Oko Dalmacije je i iznimno vrijedno – cetinska vrela zaštićena su kao hidrološki spomenik prirode još od 1972. godine. Prosječna nadmorska visina tog kraja iznosi 380 metara, ali ono što je zanimljivo je dubina izvora. Koliko je točno Glavaš dubok, još nije sigurno, ali je poznato da su ga ronioci istražili do 115 metara dubine.
U modroj vodi se zrcali okolni krajolik, ruševna utvrda Glavaš na uzvisini, crkva i vidikovac. U selu Cetini nalazi se starohrvatska crkva sv. Spasa koja je gotovo potpuno sačuvana u izvornom obliku iako ima više od 1000 godina.
Jedno od najljepših mjesta Dalmacije najljepše je upravo iz ptičje perspektive, a čarobne fotografije koje posjetitelji snimaju iz zraka obišle su turističke portale. Upravo zbog nevjerojatnih snimaka, posjetitelji su posljednjih godina pohrlili u ovaj kraj. Donedavno se ondje moglo i kupati, ali kako se radi o izvoru pitke vode koja kasnije odlazi u vodovode, takve aktivnosti su zabranjene prije tri godine.
Vrla Vrlika
Osim samog izvora Cetine, na istraživanje zove i Vrlika, gradić u dalmatinskom zaleđu, na pola puta između Knina i Sinja, između planina Dinare i Svilaje. Na brdu iznad Vrlike uzdiže se Prozor, moćna srednjovjekovna utvrda. S Prozora pogled puca na cijelo Vrličko polje već 500 godina. U sredini je bio dio za stanovanje u koji se ulazilo preko pokretnog mosta. Tu je bila i kružna obrambena kula s puškarnicama. U utvrdi su stanovali vlasnici-velikaši, boravila vojska, sklanjao se narod. Zbog izvrsna je položaja imala značajnu ulogu u sukobima između Osmanlija i Mlečana, koji su je naizmjence zauzimali.
Na mjestu današnjega sela Cetine bilo je u srednjem vijeku naselje koje se zvalo Vrh Rika. Zbog osmanskih prodora stanovništvo se preselilo na zaštićeniji položaj ispod utvrde Prozora. Na novo naselje prenijelo se ime Vrh Rika (koje se s vremenom pretvorilo u Vrlika). Osmanlije su ga osvojile i pod njihovom je vlašću ostalo dulje od 150 godina.
U Vrlici ćete pronaći i spomenik književniku Milanu Begoviću, koji se ondje rodio 1876. godine. Osim brojnih djela koja potpisuje vrli autor, poznat je i po libretu za jednu od najpopularnijih i najveselijih hrvatskih opera. Riječ je o djelu Ero s onoga svijeta za koje je glazbu skladao Jakov Gotovac.
Ero s onoga svijeta prikazuje život naroda u vrličkom kraju, njihove običaje, pjesmu i ples. Već se godinama ta opera izvodi na pozornici na otvorenome pokraj vrličke Česme, pod budnim okom spomenika Milanu Begoviću. Od praizvedbe u Zagrebu 2. listopada 1935., opera je izvedena više stotina puta, prevedena je na devet jezika i izvedena na više od 80 europskih pozornica no vrlička Česma je bila i ostala najljepša pozornica za scensko izvođenje opere.
Neki su se vratili u ruševine: Novo otkriće o Pompejima koje je iznenadilo mnoge
