Tragovima dinosaura po Hrvatskoj: 24 mjesta gdje je nekoć tlo drhtalo pod "strašnim gušterima"

Galerija 7 7 7 7 Dinosauri su najveličanstvenije životinje koje su ikad živjele na Zemlji. Vladali su planetom i iščeznuli milijunima godina prije nego što su se pojavili prvi ljudi. Strašni gušter – što bi u prijevodu značilo dinosaur (od grčkih riječi deinos i sauros) ostavio je svoj trag i u Lijepoj Našoj. Na čak 24 nalazišta diljem Hrvatske otkriveni su fosilni ostaci – impresivni otisci stopala i rijetki fosilizirani dijelovi kostiju – koji danas imaju neprocjenjivu znanstvenu i obrazovnu vrijednost.

Najviše nalazišta je u Istri, a najviše tragova pronađeno je u kompleksu kamenoloma Kirmenjak, istočno od Poreča.

"Zamislite da vremenskim strojem otputujete stotinu milijuna godina u prošlost. Doba je to kada se formiraju kontinenti, a Istra još nije ovaj gostoljubivi mediteranski raj u kojem gosti rado uživaju. Grmovi paprati bujaju posvuda, nadvijaju vam se nad glavom, a k nebu se pružaju ogromne platane i magnolije. Tlo podrhtava. Prema vama korača jedna od najvećih kopnenih životinja koja je ikada živjela na Zemlji. Tijelo joj je dugo 25 metara, a vrat nadvisuje drveće. Odahnete kada shvatite da jede krošnju obližnjeg drveta i nema namjeru pojesti vas. To je brahiosaur, divovski biljojed koji se gostio raskošnom florom Istre u davnoj prošlosti“, piše Istra.hr, dodajući kako je postojanje brahiosaura i desetak ostalih vrsta dinosaura na području Istre otkrio je 1934. godine Austrijanac Adolf Bachofen von Echt, vlasnik tvornice piva i strastveni paleontolog.

"Na rtu Ploče na Velom Brijunu pronašao je fosilizirane otiske stopala dinosaura. Najveće nalazište otisaka divovskih stopa kasnije je pronađeno na Fenoligi, otoku dinosaura kod rta Kamenjak. Najveće otkriće uslijedilo je 1992. godine kada je Dario Boscarolli, ronilac iz talijanskog Monfalconea, slučajno na morskom dnu kod Bala otkrio nalazište kostiju. Dio ostataka kostiju i danas možete razgledati u Balama“, otkriva Istra.hr.

Kraj Poreča i na Brijunima

Brahiosaura i ostale dinosaura s djecom ćete najbolje upoznati u Dinoparku Funtana, prvom tematskom show parku u Hrvatskoj, koji se smjestio nedaleko od Poreča.

A krenete li tragovima dinosaura prema Brijunima, do kraja listopada možete uživati u izložbi: Kad su dinosauri šetali Istrom - stoljeće istraživanja, koja je postavljena je u crkvici sv. Roka na Velom Brijunu. Povod za izložbu je stota godišnjica od prvog stručnog opisa fosilnih tragova kretanja dinosaura na Brijunima i ujedno prvog u Hrvatskoj.

"Javna ustanova Nacionalni park Brijuni obilježava stotu godišnjicu otkrića fosila dinosaura u suradnji s Javnom ustanovom Natura Histrica i Javnom ustanovom Kamenjak. Tim je povodom realizirana i izložba o tragovima dinosaura u suradnji s lokalnim dječjim vrtićima i osnovnim školama te spomenutim partnerskim institucijama koje će također ovog ljeta ugostiti dio izložbenih radova u svojim prostorima.

Dječji radovi inspirirani ovim drevnim gmazovima izrađeni su od otpadnog materijala i pokazuju svu raznolikost i bogatstvo dječje mašte. Cilj izložbe je informirati kako najmlađe tako i širu javnost o brojnosti i vrijednosti otisaka na našem području, ali jednako tako skrenuti pažnju na činjenicu da su dinosauri milijunima godina za sobom ostavili samo svoje fosilne tragove, dok ljudi ostavljaju velike količine otpada, narušavajući time prirodu“, pišu Parkovi Hrvatske, dodajući:

"Na izložbi su predstavljeni brijunski lokaliteti na kojima su otkriveni otisci stopala dinosaura, četiri nalazišta na Velom Brijunu - rt Ploče, lokalitet Vrbanj/Barban, Trstike i Plješivac te nalazišta na otocima Vanga i Vrsar. Na otočju je pronađeno pet različitih tipova otisaka dinosaura što je za ovako malo područje kao što su Brijuni jedinstvena pojava čineći tako naš Nacionalni park vrijednim spomenikom geobaštine".

Rt Kamenjak

I sami jug Istre, Rt Kamenjak ima veliku paleontološku važnost zbog iznimno rijetkih otisaka stopala dinosaura pronađenih na otočiću Fenoligi i Rtu Grakalovcu.

"Procjenjuje se da na Fenoligi postoji oko 150 otisaka. Tragove su 1975. otkrili slovenski biolog Matjaž Gogala i geolog Rajko Pavlovec. Ovaj je lokalitet poseban jer su na istom mjestu pronađeni otisci i mesojednih i biljojednih dinosaura i stoga što je većina otiska grupirana u staze. Iz njih je moguće odrediti način kretanja dinosaura, njihovu brzinu, veličinu te čak dobiti uvid u ponašanje", otkriva Javna ustanova Kamenjak, u suradnji s Udrugom Zelena Istra, dodajući kako je ondje nekoć zvijezda bio biljojedni dinosaur – sauropod, koji je imao dugačak vrat, malu glavu i ovalno tijelo. Procjenjuje se da je sauropod bio dugačak 11 metara, glava mu je bila na visini od 3 metra, a težio je čak 13 tona. Pronađeni su i otisci dvonožnih dinosaura mesojeda – teropoda i ornitopoda.

"Teropodi, oštrih zubi i "ruku" s pandžama, najveći su ikad živući mesojedi. Iako većina ljudi poistovjećuju teropode s izumrlim grabežljivcima (npr. Tyrannosaurus rex), novija su istraživanja potvrdila da dinosauri i dalje ''žive'' jer su današnje ptice vjerojatno nastale upravo od malih, neletećih teropoda. Teropodi su na Kamenjaku bili i brojnošću i veličinom manji od sauropoda. Prosječna dužina stopala 15 – 20 cm govori nam da su teropodi ovdje bili dugački samo 3 metra, 1,5 metara visoki i teški oko 150 kg", objašnjavaju.