Kerguelen ili Îles de la Désolation francuski je arhipelag na kojem ne treba očekivati masovni turizam. Radi se o otocima udaljenima 13 tisuća kilometara, 4 vremenske zone ili otprilike sedam, ili više dana putovanja od Pariza. Otkrio ih je 1772. godine francuski pomorac Yves Joseph de Kerguelen de Trémarec.
Oko 300 otoka i otočića raštrkanih u južnome dijelu Indijskog oceana, jugoistočno od Rta dobre nade slove kao jedno od najzabačenijih otočja na svijetu. Otoci pustoši spadaju u francuski i antarktički teritoriji i pronaći ćete ih otprilike 4800 km jugoistočno od Afrike i 4800 km jugozapadno od Australije.
Tko tamo živi?
No bez obzira na izolirani položaj, Kerguelen ipak nije nenastanjen. Hladna oceanska klima, more koje je zaleđeno od svibnja do listopada, oluje te snažni vjetrovi nisu otjerali znanstvenike koji rade u maloj istraživačkoj postaji.
Meteorološki opservatorij i znanstvenoistraživačka postaja (Port-aux-Français) nalaze se na najvećem otoku Grande Terre (6675 km²) još od od 1950. godine. Znanstvenici ondje ponajprije proučavaju geologiju i oceanografiju. Kerguelenska visoravan, velika podmorska visoravan u blizini otoka, važna je za proučavanje tektonike ploča i povijesti Zemljine kore, a otoci i okolne vode dom su raznolikom morskom životu.
U opservatoriju radi nekoliko desetaka znanstvenika i tehničkog osoblja koji se obično izmjenjuju svakih nekoliko mjeseci. Zalihe hrane, medicinska oprema i ostale potrepštine pristižu im četiri puta godišnje brodom Marion Dufresne II, koji pripada Francuskim južnim i antarktičkim teritorijima (TAAF). Tim brodom mogu stići i turisti, ali mjesta za putnike su ograničena.
S Réuniona brod polazi tek nekoliko puta godišnje, plovi 5-7 dana do Kerguelena (ovisno o vremenskim uvjetima), a samo putovanje traje oko tri tjedna - uključujući vrijeme provedeno na otocima. Cijena plovidbe iznosi oko 15 tisuća eura, a uključuje i vođene ture po arhipelagu. Na otoke se dolazi i privatnim ekspedicijama, ali prethodno je potrebno dobiti posebno odobrenje od francuskih vlasti.
Tuljani i pingvini
Na Kerguelenskim otocima živi i velika populacija zaštićenih tuljana te nekoliko vrsta pingvina, uključujući kraljevskog pingvina i južnog skakača, a ne nedostaje niti jedinstvenog bilja.
Usprkos surovim uvjetima i udaljenosti, Kerguelenski otoci nisu bili usamljeni - tijekom 19. i 20. stoljeća posjećivali su ih lovci na tuljane, kitolovci i znanstvene ekspedicije. Danas privlači i mali broj odvažnih turista koji dolaze zbog jedinstvenog krajolika i strasti prema istraživanju izoliranih destinacija.
Sašina rajanerovska avantura: Kako smo umjesto u Frankfurtu zamalo završili na Marsu
