Rumunjski dvorac Korvin poznat je i kao dvorac Hunyadi ili Hunedoara, po transilvanijskom gradu u kojem se nalazi. Ovo čudo gotičko-renesansne arhitekture jedno je od najvećih dvoraca Europe, a pronaći ćete ga i na popisu „Sedam čuda Rumunjske“ uz slavni parlament u Bukureštu i Drakulin dvorac.

Gradnja dvorca započela je u 15. stoljeću, na inicijativu Janka Hunjadija kojeg pamtimo kao kapetana Beograda i regenta Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Bio je otac hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina, a umro je u Zemunu. Dvorac je podigao na mjestu zamka koji je prethodno podigao kralj Karlo I., a u pedesetak prostorija danas se nalaze vrijedni primjerci srednjovjekovnog namještaja i umjetnosti.

Moćnog izgleda, s mnoštvom tornjeva i kula, prekrasnim unutarnjim dvorištem i još ljepšim panoramskim pogledom, dvorac je služio za obranu ali i raskošan život tadašnje elite. Jedan toranj koji je ostao sačuvan kroz svih šest stoljeća starosti, i sam je sačuvao uspomenu na savez balkanskih zemalja u borbi protiv Turaka – u svom imenu, Nebojša (Nje Boisia). Naziv je potekao od srpskih plaćenika koji su bili dio dvorskog garnizona.

Dvorac pun legendi

Podrumi dvorca služili su kao zatvorske ćelije. U dvorištu tako možete vidjeti bunar dubok 30 metara koji su, prema predaji, iskopala trojica turskih zatvorenika kojima je obećana sloboda onda kada dosegnu razinu vode. Kopali su godinama, no kad su konačno naišli na izvor vode, njihovi gospodari nisu održali obećanje.

Druga legenda još je zanimljivija, poput prave sapunice. Jeste li ikad za šetnje Budimpeštom ugledali skulpture gavrana koji u kljunu drži zlatni prsten? E, pa, isti taj gavran nalazi se na grbu obitelji Korvin, a ova priča pomaže nam shvatiti zašto. Ona kaže kako je Janko Hunjadi zapravo bio nezakoniti sin kralja Žigmunda Luksemburškog i Elizabete Morzsinay. Kako bi sačuvao Elizabetinu čast, Žigmund ju je udao za svog viteza. Janko je po rođenju dobio zlatni prsten kako bi kasnije mogao dokazati svoje kraljevsko podrijetlo. No, tijekom jednog obiteljskog putovanja, za vrijeme ručka i trenutka nepažnje, gavran je ukrao Jankov prsten, privučen njegovim sjajem. Ovaj je na to uzeo luk i strijelu i pogodio ga, vrativši svoje zlato. Žigmund je čuo što se dogodilo i ostao impresioniran, odlučivši kako će gavran postati obiteljski simbol.

Tu nije kraj pričama. Turiste se često mami pričama kako je ovdje svojedobno zatočen i Vlad III, poznat kao Drakula. Premda je ovaj podatak upitan, poslužio je kao inspiracija Abrahamu „Bramu“ Stokeru, irskom piscu poznatom po gotičkom romanu Drakula iz 1897. godine. Bile istinite ili ne, dvorac je svakako impresivan i vrijedan posjeta.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju