Iako su Egipćani davnih dana sagradili čudesne piramide koje se i dan danas smatraju remek djelima arhitekture, izmislili su i dobar dio stvari koje danas poznajemo. Tako su Egipćanke nosile nakit i perike, muškarci boksali i hrvali se, a djeca se igrala igračkama. Da, zbilja su promijenili svijet i dali zamah napretku civilizacije, a ovo je 5 stvari koje su se najprije pojavile u starom Egiptu.
Šminka za oči
Naravno, šminka za oči sigurno se ne svrstava uz vatru ili kotač kao jedno od najvažnijih otkrića u ljudskoj povijesti, ali otkako su prvi izumili šminku za oči davne 4000. godine p.n.e., ona nikada nije izašla iz mode. Što je još impresivnije, neke kozmetičke kulture još uvijek stvaraju šminku koristeći iste tehnike koje su uveli Egipćani. Oni su kombinirali su čađu s mineralom zvanim galenit kako bi stvorili crnu mast poznatu kao kohl, koja je i danas popularna. Također su mogli napraviti šminku za zelene oči kombinirajući mineral koji se zove malahit s galenitom kako bi nijansirali mast.
Za Egipćane, šminka nije bila ograničena samo na žene. Status i izgled išli su ruku pod ruku, a što se više klase tiče, vrijedila je ona - što više šminke to bolje. Također su vjerovali kako nanošenje debelog sloja šminke može izliječiti razne očne bolesti.
Papirus
Nitko ne poriče kako su Kinezi zauvijek promijenili svijet izumom papira oko 140. godine p.n.e., ali ono što mnogi ljudi ne znaju jest da su Egipćani tisućama godina ranije razvili svojevrsnu preteču iz biljke papirusa. Ova kruta biljka nalik na trsku rasla je (i raste i dan danas) u močvarnim područjima duž Nila. Njegova čvrsta, vlaknasta unutrašnjost pokazala se idealnom za izradu izdržljivih listova materijala za pisanje. Nakon što su listovi napravljeni, često su se spajali u svitke, koji su zatim bili ispunjeni svime, od vjerskih tekstova do literature, pa čak i glazbe.
Drevni su Egipćani dugotrajni proces proizvodnje papirusa držali u strogo čuvanoj tajnosti, što im je omogućilo trgovinu listovima papirusa diljem regije. Budući da proces nikada nije dokumentiran, na kraju je izgubljen sve dok dr. Hassan Ragab nije pronašao način za izradu listova papirusa 1965. godine.
Kalendar
Mnogi od nas bili bi izgubljeni bez kalendara koji nam pomaže da zapamtimo termine kod zubara i važne sastanke, ali u starom Egiptu kalendar je mogao značiti razliku između gozbe i gladi. Bez kalendara, stari Egipćani nisu mogli znati kada će početi godišnje poplave Nila. Bez tog znanja cijeli bi njihov poljoprivredni sustav bio u opasnosti, pa su ga počeli koristiti nekoliko tisuća godina prije naše ere.
Njihov je građanski kalendar bio tako usko povezan s poljoprivredom, pa su ga Egipćani podijelili u tri glavne sezone: poplava, uzgoj i žetva. Svako godišnje doba imalo je četiri mjeseca, a svaki je mjesec bio podijeljen na 30 dana.
Brava
Kad god navečer zaključate svoja vrata i gurnete zasun na mjesto, izgovorite molitvu zahvale za drevni egipatski izum. Najraniji takav uređaj, nastao oko 4 tisuće godina. pr. n. e., u osnovi je bila brava s klinom, u kojoj je izdubljeni zasun u vratima bio spojen na klinove koji su se pomicali umetanjem ključa. Kad je ključ bio gurnut prema gore, oni su skliznuli s osovine zasuna, dopuštajući da se izvuče.
Nedostatak ovih prastarih brava bila je njihova veličina, jer su najveći bili dugo više od pola metra. Egipatske brave zapravo su bile sigurnije od tehnologije koju su kasnije razvili Rimljani, koji su koristili jednostavniji dizajn s oprugom umjesto zasunom za zaključavanje vrata.
Zubna pasta
Egipćani su imali mnogo problema sa zubima, velikim dijelom zato što je njihov kruh sadržavao griz i pijesak, koji su istrošili njihovu caklinu. Iako nisu poznavali stomatologiju, ipak su se trudili održavati svoje zube čistima. Arheolozi su pronašli čačkalice zakopane uz mumije, očito tamo postavljene kako bi mogle očistiti ostatke hrane između svojih zuba u zagrobnom životu. Zajedno s Babiloncima, oni su također zaslužni za izum prvih četkica za zube.
No, Egipćani su doprinijeli i inovacijom u higijeni zuba, u obliku paste za zube. Arheolozi su nedavno pronašli nešto što se čini kao napredniji recept za pastu za zube i vodič za pranje zuba napisan na papirusu koji datira iz vremena rimske okupacije. Nepoznati autor objašnjava kako pomiješati točne količine kamene soli, mente, sušenog cvijeta perunike i zrna papra, da se dobije "prah za bijele i savršene zube".
Metropola koju turisti zaobilaze: Mediteranska ljepotica u kojoj je nastalo jedno od 7 čuda antičkoga svijeta
