Autorica poštanskih maraka je dizajnerica iz Samobora Ariana Noršić, a tiskane su u 100 tisuća primjeraka po motivu. Marke su izdane u arčićima od šest maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Žig prvog dana bit će u uporabi 27. i 28. travnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Marke se mogu kupiti i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte.
Hrvatska pošta pustit će u opticaj 27. travnja 2016. godine prigodne poštanske marke s motivima automatske mehaničke olovke i izumitelja Eduarda Slavoljuba Penkale te torpeda i njegova izumitelja, Giovannija Biagia Luppisa
PENKALA (nominalna vrijednost marke 6,50 kuna)
Eduard Slavoljub Penkala rodio se u Slovačkoj 20. travnja 1871. godine. U Zagreb dolazi 1902., a svoj prvi izum prijavljuje 1905. godine. Sljedeće godine, 24. siječnja 1906., patentnom uredu prijavio je važan izum - automatsku mehaničku olovku, koja je u Budimpešti zavedena pod brojem 36946, a značila je pravu revoluciju među pisaćim priborom.
Do Penkalina izuma, grafitne olovke bile su ili drvene (koje su se morale šiljiti) ili mehaničke s vrlo složenim načinom mijenjanja i namještanja grafitnog uloška. Automatsku olovku inž. Penkale nije trebalo šiljiti, a njezin tanki grafitni uložak, kako se trošio pisanjem, izlazio bi iz tijela olovke pritiskom na papir. Nepunih sedam mjeseci nakon patentiranja Penkaline automatske olovke počinje njezina proizvodnja, a automatska olovka postala je pravi hit na europskom i svjetskom tržištu.
Njezin je uspjeh donio tvornici Edmund Moster & Co izvanredne poslovne rezultate. Ponude za kupnju patenta stizale su iz svih krajeva svijeta, čak i iz Japana, međutim, inž. Penkala nije želio prodati svoj patent. Penkaline olovke proizvodile su se samo u pogonima tvornice Edmund Moster & CO. Inženjer Penkala umro je u Zagrebu 5. veljače 1922. u naponu stvaralačke snage i najzrelijim godinama života.
TORPEDO (nominalna vrijednost marke 5,00 kuna)
Kada je kao zapovjednik fregate Bellona Riječanin Giovanni Biagio Luppis 1860. dobio zadatak da nadzire primorsku i dalmatinsku obalu te je morao više zimskih mjeseci provesti na brodu, imao je priliku smišljati novo oružje koje bi mu omogućilo obaviti zadaću s kopna.
Luppis je tako osmislio brodicu napunjenu eksplozivom, međutim, zbog očitih nedostataka nije dobio potporu Beča. Stoga je uz podršku prijatelja Giovannija Ciotte, također bivšeg časnika, uglednog političara i kasnijeg dugogodišnjega gradonačelnika Rijeke, u kolovozu 1864. kapetan Luppis sklopio ugovor s engleskim inženjerom Robertom Whiteheadom i započeo zajednički rad na novom pomorskom oružju.
Whitehead je odmah procijenio da to oružje treba 'pretvoriti u ribu' i uroniti ga pod vodu. Stoga je s potpuno novim konceptom pristupio konstrukciji novog oružja – torpeda – koje je već uoči Božića, 21. prosinca 1866. predstavljeno u Rijeci posebnom povjerenstvu Mornaričkog odjela Ministarstva rata Austro-Ugarske.
Torpedo još nije bio dovoljno razvijen, no uskoro je usavršen i postao djelotvoran. Već su sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća počele prve isporuke diljem svijeta, a Tvornica torpeda 'Whitehead' bitno je pridonijela ugledu Rijeke i naših stručnjaka. Pogledajte i suvenire koje također dolaze iz Rijeke.
