Pag se može pohvaliti činjenicom da ga sunce grije s preko 2500 sunčanih sati godišnje, ali i činjenicom da spada u onu skupinu hrvatskih otoka koji imaju najmanje oborina kroz godina. Ali količina sunčanih sati u kombinaciji s malom količinom padalina čine ono po čemu je Pag daleko poznat kod nas i u svijetu.

Otok Pag bio je jedan od prvih naših naseljenih otoka, tragovi prvih ljudi sežu još u doba neolitika, a ostaci brojnih grobnih humaka i većih gradinskih naselja mogu se naći diljem otoka. Tako su ovdje u željeznom dobu živjeli pripadnici ilirskog plemena Liburna. U antičko doba na otoku se nalazilo nekoliko većih naselja, a najveće od njih bilo je naselje Cissa koje se nalazilo na prostoru današnje Caske, nedaleko od Novalje. Danas su od tog naselja očuvani dijelovi kuća i zidina, te dijelovi vodovoda koje je vodom opskrbljivao Cissu, nekadašnji naziv otoka, i njenu luku Novalju. Danas možete posjetiti podzemne dijelove tog vodovoda u Novalji, a poznati su pod nazivom 'Talijanova buža'. Na više lokaliteta na otoku pronađeni su ostaci rimskih villa rustica za koje se pretpostavlja da su bile posjedi bogatih stanovnika okolnih rimskih municipija na Rabu i Ninu, te kolonije u Zadru.

Otok Pag poseban je po njegovoj klimatskoj specifičnosti. Zbog svojeg položaja jednom je stranom okrenut prema Velebitu s kojeg za vrijeme zimskih mjeseci puše jaka bura, a s druge strane okrenut je prema moru s kojeg pušu jugo i maestral. Zbog toga na otoku se stvorila posebna mikroklima koja se posebno odrazila na proizvodnju autohtonih proizvoda po kojima je otok Pag nadaleko poznat. Snažni naleti orkanske bure te nedostatak padalina doveli su do manjka vegetacije na otoku i ogoljenih kamenih dijelova otoka zbog čega ponekad ljetne temperature na pojedinim dijelovima otoka znaju obarati rekorde. Tako je strana koja je okrenuta prema Velebitu, i izložena naletima bure, skoro gola i bez vegetacije te ju turisti često uspoređuju s mjesečevom površinom, dok je suprotna strana otoka zelenija i bogatija vegetacijom. Od vegetacije posebno treba izdvojiti ljekovito bilje kao što su lavanda, kadulja, ružmarin i smilje po kojem je otok Pag nadaleko poznat.

Otok velike prepoznatljivosti

Tri su svojevrsna gastronomska simbola otoka Paga. Najpoznatiji od njih svakako je paška janjetina. Ovca je svojevrsni simbol otoka Paga, a ona je zaslužna za stvaranje dva od tri gastro simbola otoka – autohtonog sira i paške janjetine. Od 2015. godine paška janjetina je zaštićena oznakom izvrsnosti. Najposebnija je po tome što paški ovčari mladu janjad odvajaju od ovce što ranije kako bi ovca što prije mogla davati mlijeko koje im je potrebno za proizvodnju sira. Tako odvojena mlada janjad onda se hrani na škrtim paškim kamenjarima na kojima rastu kadulja, ali mnoge druge biljke zbog kojeg meso dobiva poseban okus.

Paški sir još je jedan od prepoznatljivih gastro simbola otoka Paga i jedan od naših najpoznatijih sireva u svijetu. Paški sir proizvodi se isključivo od mlijeka paške ovce, koja je pasla na škrtim kamenjarima otoka Paga na kojima raste oskudna vegetacija aromatičnog bilja. Postoje dvije vrste paškog sira – mladi i stari paški sri. Mladi sir je onaj koji dozrijeva do godine dana, a stari sir je onaj koji dozrijeva preko godine dana. Mladi sir odlikuje se slankastim, blagim okusom i svjetlijom bojom dok je stariji sir tvrđi, pikantniji i tamnije boje.

Paška sol, odnosno 'bijelo zlato' na otoku Pagu počelo se vaditi još u antičkom vremenu. Kroz povijest sol je predstavljala i blagoslov, ali i prokletstvo za otok Pag koji je od nje dobro živio, ali i umirao kako bi obranio svoje najvrijednije blago. Mikroklima podneblja, velik broj sunčanih dana i vjetrovi koji stalno pušu bili su glavni preduvjeti da se na ovom području razvije jako uspješna proizvodnja soli. Sol se dobivala tradicionalnim načinom odnosno prirodnim isušivanjem morske vode u zatvorenim bazenima.

Pag ima još nešto po čemu je poznat širom svijeta. Riječ je o paškoj čipki. Prvi zapisi o paškoj čipki potječu iz 15. stoljeća kada se spominje samostan sestara benediktinki. Čipka se odlikuje ljepotom uzoraka, kvalitetom, višestoljetnom tradicijom i načinom izrade. Ljepotu paške čipke prepoznala je i carica Marija Terezija koja je na svom dvoru uvijek imala jednu čipkaricu koja je šivala čipku za potrebe dvora. Razlikuje se od ostalih čipki jer se šije tankim koncem i jer je izuzetno čvrsta. Danas, za vrijeme turističke sezone, čipku možete nabaviti direktno od čipkarica koje čipku šiju ispred svojih kuća.

Još ima nešto po čemu je otok Pag posebno prepoznatljiv diljem svijeta, posebno kod pripadnika mlađe populacije. Novalja i plaža Zrće. Jedna od naših najljepših plaža, širom svijeta poznata je po nezaboravnim zabavama i nastupima najpoznatijih DJ-a. Ovdje zabava traje 24 sata, a najpopularniji klubovi su Aquarius, Papaya i Kalypso. Tijekom dana ovdje možete ljenčariti, na plaži se uključiti u neki od mnogih sportova, a kada sunce počne zalaziti lagano možete uključiti 'party mood' i zabavljati se uz ritmove glazbe do rano ujutro.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju