Velika plava rupa oceanski je misterij koji izgleda kao prolaz u drugi svijet. Udaljena je oko 100 km od Belize Cityja, najvećeg grada male države na obali Karipskog mora. Belize graniči s Meksikom na sjeveru i Gvatemalom na zapadu i jugu. Jedina je zemlja u Srednjoj Americi u kojoj je službeni jezik engleski. Uz engleski, govore se i kreolski te španjolski.
Velika plava rupa mjeri više od 300 metara u promjeru, a duboka je oko 125 metara. Oblikovala se kao vapnenački špiljski sustav u posljednjem glacijalnom razdoblju kad je razina mora bila znatno niža. Nakon što se razina oceana počela povećavati, špilja je potopljena, a krov se urušio.
Brojna istraživanja navela su znanstvenike da počnu istraživati povezanost između rupe i nestanka Maja, jednog od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike. Proučavajući naslage rupe i elemente u tragovima, zaključuju kako su velike suše potpuno uništile civilizaciju.
Slavni francuski istraživač Jacques Cousteau 1971. godine zabilježio je njezinu dubinu i proglasio je jednim od pet najboljih mjesta za ronjenje u čitavom svijetu.
U prosincu prije nekoliko godina ekipa istraživača, među kojima je bio i njegov unuk Fabien Cousteau te vlasnik Virgina, milijarder Richard Branson, krenula je u ekspediciju kako bi otkrila što se nalazi na dnu.
Sonar je skenirao cijelu rupu kako bi se mogla napraviti prva 3D karta unutrašnjosti, a rezultat je fantastičan jer se prvi put mogu vidjeti mineralne formacije i ostali detalji koje sadrži.
Neki od njih još nisu identificirani, pa se još uvijek istražuju, a istraživače je okupirao sloj sumporovodika, crnilo u kojem nema ni kisika ni ikakva života. Oceanografkinja Erika Bergman izrazila je iznenađenje čistoćom rupe, u kojoj su pronašli tek nekoliko komada plastike.