Galerija 4 4 4 4 Među najpoznatijim britanskim kamenjem zasigurno su Rolling Stonesi, a potom i Stonehenge, ali i Irska ima svoj kamen za utrku. Blarney Stone pronaći ćete u istoimenom dvorcu, nedaleko Corka. Prema drevnoj legendu, onaj tko poljubi taj kamen postat će sjajan govornik, ali nije sve tako jednostavno.Dok se palac Grgura Ninskog u Splitu sjaji od turista kojima je na dohvat ruke, jednako kao i Julijine grudi u Veroni, da biste došli do irskog kamena potrebni se malo i potruditi. Irski kamen nije na izvolite. Najprije se treba popeti na vrh zidina dvorca, a zatim uz pomoć osobe koja vas može pridržati, leći na leđa, zabaciti glavu i napućiti usne.

U trendu A gdje je kladionica!? 4 kafića, javna kuća i ljekarna: Je li ovo najnaseljeniji otok na svijetu? Ultra-prerađeno Štetniji su nego što se mislilo: 7 proizvoda koje je bolje preskočiti nego kupiti Jedinstveno Najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj: Gorska idila u kojoj ćete se preporoditi

"Kad sam posjetio dvorac Blarney, mještani su pričali priče iz mladosti o tome kako bi danju turistima pomagali poljubiti kamen, a noću bi po njemu mokrili“, piše Chris White za portal Atlas Obscura, a mi se za dobrobit onih koji su ljubili kamen nadamo da ta priča nije istinita – u suprotnom bi jedina elokventnost bila ona koja otvara usta psovkama. Da se ljubljenje irske znamenitosti savjetuje samo turistima dobrog imuniteta potvrđuje i to što se kamen spoticanja često spominje kao jedna od najprljavijih atrakcija na svijetu- pomislite samo koliko ljudi tamo ostavlja svoj trag... :) 

Bakterije na stranu, o porijeklu irskog kamena postoje brojne teorije. Prema jednoj ga je Jakov koristio kao jastuk kada je sanjao ljestve koje vode u nebo, one po kojima se uspinju i silaze anđel - kao i da je iz Svete zemlje stigao nakon križarskih ratova.

Blarney - 8 (Foto: Shutterstock)

Pričalo se i o tome da je kamen bio dio Kamena iz Sconea, poznatog i kao Kamen sudbine ili Krunidbeni kamen (eng. Coronation Stone). Radi se o kamenom bloku od crvenog pješčenjaka, koji se stoljećima koristio pri krunidbi škotskih kraljeva, da bi ga krajem 13. stoljeća uzeo engleski kralj Eduard I. Dugonogi i odnio u London te ga smjestio u Westminsterskoj opatiji. Nedugo nakon toga je ugrađen je ispod Krunidbene stolice kralja Eduarda, čime je simbolički prikazana podložnost Škotske engleskoj kruni.

Najromantičnija legenda o kamenu Blarney vodi u na jugozapad otoka, do kraljice vilenjaka, prekrasne kćeri uglednog druida. Ona se nesretno zaljubila u mladića koji joj nije uzvratio ljubav. Poginuo je u bitci, a kraljica je njegovo tijelo pronašla na krvlju natopljenom kamenu koji je zalila svojim suzama.

Postoji i legenda kako je kamen dobio ime. Navodno je kraljica Elizabeta I. naredila grofu od Leicestera da zauzme dvorac, a njemu to baš i nije išlo. Svaki put kad bi grof krenuo pregovarati s vlasnikom dvorca - Cormacom MacCarthyjem (kraljem irske provincije Munster, koji je i sagradio dvorac), ovaj bi uvijek predlagao neku svečanost ili gozbu i tako dobivao na vremenu. Kraljica je čekala i slušala izgovore, sve dok nije izgubila strpljenje i nazvala grofova izvješća pukim uljepšavanjem i laskanjem, tj. „blarney“.

Kako poljubiti kamen?

Winston Churchill, Mick Jagger i milijuni drugih poljubili su Blarney Stone, koliko god to bilo nehigijenski. Za takav pothvat treba biti dovoljno hrabar za malo gimnastike iznad visoke provalije, a srećom, nove sigurnosne ograde i rukohvati omogućuju vam da se držite sa strane. Ako stignete u jeku sezone (svibanj – rujan) pričekat ćete i do 30 minuta, ali u mirnijim mjesecima gotovo da nema čekanja. Oni koji su ga posjetili kažu da ljubljenje kamena nije ni najbolja stvar u dvorcu Blarney. Glavna atrakcija je sam dvorac gdje se nalazi predivna dvorana s masivnim kaminom iz 17. stoljeća, koja je nekoć bila središte života u dvorcu.

Vidjet ćete i kuhinju, postavljenu na najvišem katu kako bi se vatra držala podalje od središta dvorca, kao i tamnicu uklesanu u stijenu ispod kule, gdje se nekoć nalazio. Osim dvorca, na imanju je i kuća, odnosno impresivna viktorijanska vila s pogledom na jezero.

Krenete li dalje u istraživanje, doći ćete do drveta koje se naziva Vještičja tisa, za koje se vjeruje da je starije od šest stoljeća. Njegovo korijenje obavija vapnenačku stijenu ispod koje se skriva tzv. Vještičja kuhinja – neobična građevina iz 18. stoljeća uz koju se vežu legende o lokalnoj vještici. Većina ljudi dolazi u Blarney da bi se popela u dvorac, ali ljubitelji prirode znaju da prava čarolija leži u vrtovima i parkovima. S bedema se može vidjeti mozaik šumskih staza, potoka i skrivenih kutaka.

Blarney - 5 (Foto: Shutterstock)

Vrt otrovnih biljaka 

Jezero dvorca Blarney nudi jednu od najljepših šetnica na imanju. Da biste prošli kružnu stazu trebat će vam manje od sata laganim tempom, a na putu možete osluškivati ptice, vidjeti vjeverice na granama, kao i patke, čaplje i labudove na jezeru.

Jedno od najneobičnijih mjesta je Vrt otrovnih biljaka, gdje opasne biljke slobodno rastu iza zaštitnih kaveza. A ako vam nije dovoljno praznovjerja, na raspolaganju su vam i Stube želja koje se nalaze u dijelu zvanom Rock Close. Ono što treba ondje napraviti jest sići i popeti se stubama zatvorenih očiju i pritom misliti na želju. Pođe li vam to za rukom, trebala bi vam se i ostvariti.

Štetniji su nego što se mislilo: 7 proizvoda koje je bolje preskočiti nego kupiti +1