Znate li kako se izgovara sauvignon i čemu ime duguje ta vinska sorta? U „maloj školi“ vina kušači su doznali da se au u nazivu čita o, a ako niste dovoljno spretni nazalno izgovoriti on, dovoljno je i da se n čuje na kraju riječi. Divljakuša među sortama ime duguje lišću koje nalikuje onome divlje vinove loze. Kako ne možemo voljeti ono što ne poznajemo, kušači su se prepustili otkrivanju vina na nosu i nepcu, otkrivajući tajne u čaši poput zelene paprike, bazge, zelene jabuke, kruške, šparoge…
Potpunom užitku pridonose i fini sirevi, a u Rootsu o kojem smo se raspisali ovdje pobrinuli su se za odličan izbor: uz svježija vina poslužili su svježi, mladi mekani i mladi polutvrdi ovčji sir, a na kraju uz svjetske sorte – kravlji dinarski sir.
Kako naglašava Marija Vukelić, osnovno je pravilo da uz lagana voćna bijela ili ružičasta vina najbolje idu neutralniji, mlađi i kremastiji sirevi, a uz teška, starija ili crna vina idu teži, tvrđi i aromatični sirevi. Prema uputama znalaca, kozji sir najbolje prati sauvignone, ali i kravlji je bio dobar pratitelj kompleksnima „strancima“.
„Sorta sauvignon blanc, jedna od najstarijih na svijetu, podrijetlom je iz Francuske. Karakteristična je za francuske vinorodne regije: dolinu rijeke Loire (Sancerre, Puilly Fumé…) te Bordeaux, posebice za dio Entre-Deux-Mers, gdje se u proizvodnji vina miješa sa sortama sémillon i muscadelle, u području Graves, gdje se miješa sa sortom sémillon, kao i u zoni slatkih botritiziranih vina Sauternes.
Sauvignon bijeli uzgaja se i u drugim zemljama Europe: ima ga u talijanskoj Furlaniji Veneciji Juliji (svježi i jače aromatični), u austrijskoj Štajerskoj (svježi, aromatični, s mirisom bazge) te u slovenskoj Štajerskoj.
Sredinom 19. stoljeća sauvignon blanc prenesen je u Čile, potom u Kaliforniju, a proširio se i po Južnoj Africi, Australiji te Novom Zelandu, gdje je danas jako popularan s aromama južnog, egzotičnog voća. Prema nekim podacima, danas se sauvignon bijeli na Zemlji prostire na oko 80.000 hektara površine.
Na rang-listi 10 najrasprostranjenijih kultivara u svijetu zauzima osmo mjesto. Sauvignon bijeli u Hrvatskoj, prema službenom podatku Ministarstva poljoprivrede RH, zauzima oko 258 hektara površine. Uzgaja se na područjima Plešivice, Pokupja, Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore te u Moslavini, ima ga u Slavoniji i Istri“, priča Marija Vukelić.
Na radionici su kušani mladi sauvignoni iz berbe 2018. (Sokač iz Zagorja, Pilato iz Istre, Kopjar s međe zagorsko-međimurskog kraja, te Griffin s Plešivice). Iz 2017. godine na kušanju su bili sauvignoni Galić iz Kutjeva te Bovin iz Makedonije. Za kraj, svjetski poznati su primjerci bili iz Francuske (Sancerre) i Novog Zelanda (Marlborough), iz 2016.
Vina su kušana uz prepoznavanje klasičnih sortnih aroma – herbalnih (trava, kopriva, kopar), povrtnih (zelena paprika, šparoga), cvjetnih (bazga, bijelo cvijeće); voćnih (limun, limeta, ogrozd, zelena jabuka, kruška, breskva) i tropskog voća (marakuja, mango).
Putovanja
Najveći misterij oceana: Što se skriva na dnu Velike plave rupe?
