Galerija
Da nije kockara Sandwicha koji nije htio umrljati prste mesom za kockarskim stolom ili Australke Marie Smith koja je ostatke jabuke bacala kroz prozor u dvorište dok nisu izrasle voćke, pitanje je kako bi se sendviči i jabuke Granny Smith zvale, a jednako vrijedi i s dražesnom tortom Pavlovom ili otmjenim jajima Benedikt.
Ljubav na prvu operu
I Hrvatska ostavlja svoj trag na svjetskom stolu. Hvatska operna umjetnica i članica državne opere u Münchenu Milka Trnina bila je muza poduzetnog švicarskog tvorničara čokolade Carla Russ-Sucharda, koji je navodno prema njoj nazvao popularnu čokoladu ljubičastog ovitka.
U domovini, ali i svijetu Trnina se proslavila kao jedna od najvećih interpretatorica Wagnerovih tragičnih junakinja, a upravo je Švicarac bio jedan od velikih zaljubljenika u njegova djela. Zbog velikog oduševljenja i neiscrpne naklonosti Milkom (umjetnicom, ne čokoladom) krenula je priča o tajnoj zaljubljenosti, kao i priča o nastanku imena.
Lijek za mamurluk
Jaja Benedikt, koja su omiljeni izbor otmjenog doručka u hotelima i restoranima, nastala su zahvaljujući kojoj čašici previše i snažnom mamurluku. 1894. godine broker Lemuel Benedict hotelu Waldorf u New Yorku pokušavao je doći sebi nakon burne noći i naručio tost s maslacem, hrskavu slaninu, dva jaja na oko i hrpu holandskog (hollandaise) umaka od maslaca i žumanjaka, s dodatkom limunova soka.
Chef Oscar Tschirky bio je tako impresioniran kombinacijom sastojaka da je jelo ostavio na jelovniku za doručak i ručak, a ostalo je povijest.
Sve zbog jedne balerine
Legendarna ruska balerina Anna Pavlova popularnost duguje gracioznim pokretima i profinjenom plesu, a upravo je njezinom elegancijom nadahnuta i torta od bjelanjaka, tučenog vrhnja i voća. Poznata balerina na svojoj je turneji očarala chefa u Wellingtonu, koji je slatku kreaciju osmislio po uzoru na njezinu plesnu haljinicu.
Prema drugoj verziji, to se zbilo u Perthu, a svađa kome pripada „tutu“ još uvijek traje. No Annu je volio cijeli svijet, pa je Francuzima bila inspiracija za žablje batake, a Amerikancima za sladoled.
Nije imao zube?
Recept za Stroganoff objavljen je u klasičnoj ruskoj kuharici još 1871. godine, a o tom kultnom jelu kruže brojne legende koje se većinom slažu u jednoj stvari – da je recept nastao zahvaljujući ruskim i francuskim utjecajima.
Govedinu u kremastom umaku navodno je osmislio francuski kuhar Charles Brière, koji je radio za grofa Pavela Aleksandrovića Stroganova. Prema drugoj teoriji, meso je moralo biti meko kao duša jer je bilo namijenjeno grofu Grigoriju Stroganovu, koji nije imao zube. Kako god bilo, rezultat je specijalitet koji se obožava i danas.
Hrvatska jela iz 80-ih i 90-ih: "Pašteta se smjela jesti samo na moru"
Da ne zaprlja prste…
Kako ne bi prekidao napetu igru i umrljao prste, engleski aristokrat poslao je po komad pečene govedine između dvije kriške kruha. To je zapisao Edward Gibbon u svojem dnevniku, omiljeni zalogaj dobio je ime po lordu Sandwichu, a ostalo je povijest. Židovi su godinama prije posluživali meso janjetine i gorkih biljaka u kruhu, u srednjem vijeku kriške kruha služile su umjesto tanjura – ali do tada sendviči nisu imali ime.
Zanimljivosti
750.000 kuna za kilogram: Je li ovo najskuplja hrana na svijetu?
