Otvorenjem Muzeja Radboa Radoboj je postao kulturno-turistička destinacija Hrvatskog zagorja. U stalni postav uvrštene su tri zbirke; geološka, rudarska i arheološka, sačinjene od vrijednih prirodnih i kulturnih eksponata pronađenih na tom području. Multimedijskim sadržajima na moderan i interaktivan način prikazane su vrijednosti koje su ovdje pronađene.
Radoboj se prvi puta spominje 1334. godine kad je zapisano da postoji Ecclesia sancte Trinitatis de Radboa, tj. župna crkva Sv. Trojstva u Radoboju. Kraj se značajnije razvio nakon 1811. godine kad je pronađeno nalazište samorodnog sumpora, jedno od ekonomski značajnijih takvih rudnih ležišta u svijetu. Rudarstvo je nastavljeno pronalaskom novog podzemnog bogatstva - ugljena.
Usporedno s time, pronađeni su i vrijedni nalazi fosila i arheološka nalazišta pa je Radoboj okupio vrsne znanstvenike. Ondje je bilo najbogatije svjetsko nalazište fosilne flore, fosilnih kukaca, riba i školjka koji potvrđuju da je ovdje nekad bilo Panonsko more, a pronađena je i okamina lista vinove loze stara između 12 i 14 milijuna godina.
Nalazi fosilnih kukaca, poput mrava, cvrčaka, skakavaca, cvjetnih osa u svijetu su vrlo rijetki, te je iz tog razloga i radobojska zbirka dragocjena. Na tom je području otkriveno desetak arheoloških nalazišta iz različitih razdoblja ljudske prošlosti. Četiri su smještena na prostoru gore Strahinjščice i njenom južnom prigorju: Crkviše, Hajdine zerne, Plat i Podstenje. Od 2013. godine u Radoboju se provode moderna arheološka istraživanja, poput arheoloških terenskih pregleda i iskopavanja, kojima je prikupljena većina predmeta izloženih u stalnom postavu.
>Povijesno mjesto u Zagorju u kojem se skrivao i Rikard Lavljeg Srca
Muzej ujedno predstavlja idealno mjesto za odgojno-obrazovne aktivnosti koje bi se mogle ostvarivati putem nastave izvan učionice, školskih izleta i terenske nastave. Zahvaljujući vrijednostima radobojskog kraja Muzej Radboa ima veliki potencijal u razvoju zavičajne povijesti i šire, jer predstavlja sva bogatstva jedne male zagorske bajke na dlanu.
Radoboj posjetiteljima nudi očuvan okoliš, čist zrak, veliki broj izvora čiste vode, pitoreskni krajolik prošaran šumama i zelenilom. Prostor je idealan za odmor od užurbane svakodnevice, stvoren za šetnju, vožnju biciklom, planinarenje, paragliding...
U pripremi su novi projekti kojima bi u najskorijoj budućnosti dodatno valorizirali kulturno prirodni potencijal ovog područja i doprinijeli ostvarenju naše vizije: Općine koja pruža odmor od užurbanih urbanih cjelina, ugodno mjesto za život s funkcionalnom infrastrukturom, očuvanim okolišem i društvenim servisima uz intenzivan gospodarski razvoj turizma, poljoprivrede i industrije. Prije svega potrebno je spomenuti hižu zagorskih štruklja, hižu vinove loze, kulturni centar "Sida Košutić“, arheološki park Strahinjščica i mnogi drugi, otkriva v. d. ravnatelja Ivana Hazulin, mag. hist.
>Najljepši dvorci hrvatskog Zagorja: Ako još niste, krajnje je vrijeme da ih obiđete
U suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije u centru je uređen Radobojski trnac – park u kojem su zasađene autohtone i stare sorte voćki zastupljene u našem kraju s igralištem za djecu. Uređena je i planinarsko-poučna staza "Putevima orhideja", koja je jedinstvena po 30-ak različitih vrsta samoniklih orhideja zastupljenih na ovom području.
Zahvaljujući dobroj istraženosti Strahinjščice, cijelo područje ove gore uvršteno je u najveću koordiniranu mrežu zaštite prirode na svijetu NATURA 2000. U Radoboju se nalazi i Centar za prirodu Zagorje koji je namijenjen provođenju škole u prirodi u skladu s nastavnim programom za učenike osnovnih i srednjih škola.
