Na sjeverozapadu Hrvatske, niti sat vremena od Zagreba, u neposrednoj blizini Krapine i samo nekoliko minuta vožnje od graničnoga prijelaza Macelj, nalazi se Radoboj, na prvu nimalo drugačiji od drugih slikovitih zagorskih mjesta, s kućama popikanim na valovitim brežuljicima, uredno počešljanim vinogradima i ljupkom starom crkvom u središtu.
Ali Radoboj skriva mnoge tajne i nevjerojatno je zanimljivo mjesto gdje u istom danu možete uživati u planinarenju Strahinjčicom, šumskim kupkama u njezinu zelenilu, pravim zagorskim štrukljima, ali i dašku pradavnih vremena. Sasvim ćete sigurno saznati da je u Radoboju pronađena najstarija okamina lista vinove loze, stara između 12 i 14 milijuna godina, kao i da je Strahinjčica nekad bila – tropski otok.
Rudnici (pra)povijesti
Radoboj se prvi put spominje 1334. godine, u zapisu o crkvi Sv. Trojstva. U srednjem vijeku više je plemićkih obitelji ovdje izgradilo svoje kurije, a život mjesta značajnije se mijenja početkom 19. stoljeća kada je otkriveno nalazište samorodnog sumpora, a onda i ugljena. U Radoboju je prvi put upotrijebljen stroj za rafiniranje sumpora, tzv. radobojski stroj. Godine 1864. godine bio je izložen na Prvoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu, a kasnije je postao poznat u cijelom svijetu.
Kako se u Radoboju naveliko kopalo, sve su češća postajala i otkrića fosila i arheološki pronalasci. Sjatili su se znanstvenici i arheolozi, još kopali i zaključili da je ovo najbogatije svjetsko nalazište fosilne flore, kukaca, riba i školjaka koje potvrđuju da je ovdje nekad bilo Panonsko more. Kako su brojne fosilizirane vrste stanovnici tropskih i suptropskih predjela, sve upućuje na to da je Strahinjčica nekada bila tropski otok. A sve više pronađenih ostataka ljudskih tragova i života, definitivno su dokazali da se ovdje živjelo od davno prije 14. stoljeća, točnije – od prapovijesti.
Spremni za znatiželjnike
U interaktivnom multimedijalnom Muzeju Radboa, preuređenoj zgradi nekadašnje osnovne škole, kroz tri zbirke, Geološku, Arheološku i Rudarsku, možete prošetati od najstarijih prapovijesnih vremena preko rimskog perioda do srednjeg i novog vijeka, razgledati jedinstvene fosilne nalaze i zbirke, ali i zaviriti u život rudara i siću u okno. Cijena ulaznice za odrasle iznosi 7 eura, a djeca, studenti i umirovljenici plaćaju dva eura manje.
Ispred stare škole možete vidjeti radobojski trnac, vrstu travnjačkog voćnjaka koji je odredio tradicionalni ruralni krajobraz ovog područja, a važan je i jer tvori jedinstvena staništa.
U blizini je, nadahnuta najstarijom okaminom lista vinove loze, Hiža vinove loze, suvremeni interpretacijski centar u kojem ćete upoznati tradiciju uživanja u vinu, ali i posebnu sortu vinove loze koja ovdje raste, belinu, uz pinot i traminac jednu od tri najstarije sorte vinove loze na svijetu.
Hiža zagorskih štruklji mjesto je na kojem ih možete kušati punjene svim zamislivim nadjevima i diviti se vještini babica koje demonstriraju izradu štruklji i peku ih u pravoj krušnoj peći.
Čudesna Strahinjčica
Radoboj nudi i pravi odmor u prirodi i odmor od užurbanosti i stresa, a njegove zelene brežuljkaste vizure pozivaju vas na kretanje. Ovaj je kraj idealan za istraživanje pješice ili biciklom, a kako izgleda odozgo, saznat ćete ako se odlučite za paragliding.
Kada uputite prema Strahinjčici, obavezna prva postaja neka vam bude arheološko nalazište prapovijesne nekropole pod tumulima - Podstenje, koja datira u starije željezno doba. Ovaj impresivan lokalitet okružen je šumom, a sastoji se od jedanaest grobnih humaka kružne osnove, nasipanih zemljom, promjera od 8 do 14 metara i visine do metar i pol.
Planinarsko-poučna staza "Putevima orhideja", duga 13,7 kilometara, kroz šetnju će vam otkriti još čuda Strahinjčice, koja je jedinstvena i po tridesetak različitih vrsta samoniklih orhideja.
Ako vas zanima planinarenje, do vrha Strahinjščice vodi više staza, a iz Radoboja preko sedla između vrhova Sušec i Hajdinino zrno do samog vrha Sušec (849 metara) trebat će vam oko tri i pol sata.
Ipak, najljepši će vam se pogled, na zapadni dio Zagorja, otvoriti ne s vrha, nego sa stijene Dedek nešto ispod njega. Dedek ima i jednako kamenu Babicu, ali i Unučicu, a tužna legenda o njima stoljećima podsjeća ljude u ovome kraju da trebamo paziti što izgovaramo.
Ispod vrha nalazi se Kuća na Strahinjčici, lijep, klasičan planinarski dom, dok se baš u Radoboju nalazi Planinarski dom Radoboj, dom hostelskoga tipa, a za planinarske pojmove i luksuznohotelskoga, koji je i proglašen najboljim planinarskim domom u Hrvatskoj. Ako vam niti jedna od ovih više ili manje planinarskih opcija ne odgovara, noćiti možete u privatnom smještaju za koji je ponuda u Radoboju i okolici prilično bogata.
Vinska ambasada Crnog otoka: Put preko vode koji otkriva čari pošipa i malih mjesta u kojima se živi kao nekoć
