Čaše koje su se nedavno zavrtjele u zagrebačkom Vinskome klubu, svojevrsna su inkarnacija Baranje, lijepo je rekao Tomo Jakopović, čovjek koji živi vina, vlasnik i domaćin tog mjesta na koje dolaze ljudi kako bi otkrivali nove terroire, družili se i širili vinske vidike.
A da je baranjski terroir poseban prepoznali su i Drevni Rimljani, koji su ondje, na suncem obasjanom tlu proizvodili vino. Između gutljaja, tom su području nadjenuli ime Mons Aureus – ili Zlatno brdo.
Upravo u prijestolnici vinske Baranje, lijepom Zmajevcu smještena je istoimena vinarija što u tišini svojih duboko ukopanih podruma proizvodi vina, koja vlasnik Goran Matijević opisuje kao autentična, ekološka vina iznimne kvalitete što nastaju spojem tradicionalnog pristupa i modernih tehnologija.
Do gatora Zlatnog brda u Baranji Gorana Matijevića nije odvela klasična vinska priča u kojoj se isprepliće obiteljsko naslijeđe s nostalgijom prema baranjskoj zemlji. Slavonca, rođenog u Kanadi iz šumarskog poduzetništva posao je odveo prema Zmajevcu prije 15 godina, gdje je osjetio da treba ostati - pa je to i učinio. Posve slučajno, odabrao je položaj koji se pokazao jednim od najboljih u tom kraju. Djelomično zapušteni vinogradi, ali u punoj snazi, dočekali su novog vlasnika. Kako i sam Matijević naglašava, radi se vinogradima koje je potrebno minimalno tretirati jer zemlja, vjetar i sunce čine svoje. Pregršt sunca, cirkulacija zraka, malo kiše i pjeskovito tlo čine savršene uvjete za ekološki pristup vinima.
„Maksimalni urod po jednom trsu otprilike radimo na jedan kilogram ili manje. A imamo ambicija i da na nekim lokalitetima pokušamo sa samo jednim grozdom po trsu kako bismo dobili maksimum kvalitete“, rekao je Goran Matijević, upoznajući goste s jednim od načela po kojima se radi u Zlatnome brdu, vinariji koju njezin enolog Samir Nađ voli zvati „mladom vinarijom s ogromnim iskustvom“, upravo zbog strasti kojom se pristupa poslu u vinogradu, a potom i u podrumu.
Uz pomoć Samira Nađa, koji vina radi i za vinariju Kalazić, Zlatno brdo krenulo je prema visinama, najprije sramežljivo, a potom i sve uvjerljivije. Precizna, skladna, iskrena, autentična… samo su neke u nizu pohvala znalaca koje su se nizale u Vinskome klubu dok je dragocjena kapljica pronalazila put od čaše do osjetila.
„Kušat ćemo snažna i moćna vina, ali jednako tako vrlo podatna i pitka. Neka su posve elegantna unatoč svojoj strukturi i gotovo uljnoj teksturi“, naglasio je Tomo Jakopović.
Jedna za drugom predstavile su se Graševina 2020, Graševina 2018, Gold Cuvée 2020, Pinot sivi 2020 izborna berba, Cabernet sauvignon 2017 i Cabernet sauvignon 2015 kasna berba.
„Graševinu 2020. najbolje je otvoriti odmah ujutro, uz kajganu s baranjskim kulenom, paprikom i rajčicom pa je piti do večeri, i nastaviti cijele noći uz tamburaše. Slobodno, bez straha od ikakvih posljedica“, najavio je prvo vino Samir Nađ, uz smijeh gostiju, kako bi dočarao da se radi o vinu koje se „lako pije“, ali da ne bi bilo zabune, lako se i otkrivaju sve njegove slasti.
Već na prvi pogled, dok se lijeno razlijeva po stjenkama čaše može se pretpostaviti da se radi o moćnoj kapljici, a koji tren kasnije uživa se cvjetnim i voćnim aromama, kao i kompleksnosti što zove na idući gutljaj.
Starija sestra, „mlada tek tri godine“, Graševina 2018 tek izlazi na tržište. Birano grožđe, maceracija od 24 sata, divlji i „pitomiji“ kvasci kao i uloženo strpljenje ponos je Zlatnog brda. Uz 13,5% alkohola, za razliku od Graševine 2020 ne preporučuje se prije podneva, a obzirom na potencijal odležavanja slobodno se može čuvati još koju godinu. Voće, cvijeće i orašaste arome, fantastična mineralna kiselina i kremoznost u ustima, kao i specifični miris maslačka, kako je naglasio Tomo, odlike su ovog ozbiljnog vina nakon kojeg je uslijedila kupaža od bijelih sorti.
Gold Cuvée 2020, Tomo Jakopović naziva kontroverznim i unikatnim kandidatom za veliko hrvatsko vino, što ne čini olako. S četiri sorte u istoj boci, bijeli cuvée Zlatnog brda rijedak je primjer vinarske smjelosti i sjajan pokazatelj koliko lijepo se mogu uskladiti, a jedan od preduvjeta je iznimna kvaliteta grožđa. Dominantnom rajnskom rizlingu i chardonnayu u boci su se pridružili pinot sivi i traminac izborne berbe bobica. Puno truda i eksperimentiranja krije se iza etikete Gold Cuvéea 2020, a rezultat je vino o kojem se dugo može promišljati – od cvijeća, meda i voća na nosu do slasti i sočnosti u ustima, razgovarati o lijepim kiselinama i balansu, kao i nagađati o tome koliko još može odležavati.
Cabernet sauvignon koji traži puno sunca, kao i odležavanje također je jedna od perjanica vinarije u čijim je izvedama moćan, ali i elegantan. Suha šljiva koja nije toliko tipična za Baranju, koliko za južnije terroire zanimljiva je karakteristika koja etiketu iz 2017. čini posebnom.
Znalci u Vinskome klubu hvalili su i „slatkiše“, Cabernet sauvignon 2015 kasnu berbu, kao i Pinot sivi 2020 izbornu berbu, uz koje osim dobrog društva najbolje pašu domaći specijaliteti (kao i tamburaši) zbog kojih je najbolje krenuti put Baranje – te se na licu mjesta uvjeriti u sve posebnosti Zlatnoga brda o kojem će se još puno pričati…
Život nema reprizu! Dejan Đuran s dijagnozom Parkinsona kreće biciklom na avanturu dugačku 1143 km
