Galerija
Stablo pistacije ili prave tršlje prilagođeno je specifičnim klimatskim uvjetima. Potrebna su mu vrlo topla i suha ljeta i dovoljno hladne zime, što prilično ograničava područja uzgoja. Danas su među najvećim proizvođačima Iran i SAD, osobito Kalifornija, i mediteranske zemlje Turska, Italija i Grčka.
Skupa - s razlogom
Stablo pistacije počinje donositi plod tek nakon sedam do deset godina, dok puni prinos dostiže tek nakon petnaestak godina. Osim toga, tršlje imaju prirodnu sklonost takozvanom alternativnom rađanju, odnosno jedne godine daju obilniji, a sljedeće slabiji prinos. U tome se krije jedan od razloga zašto su pistacije skupe, a ostali su – u berbi i obradi.
Plodovi se moraju ubrati u kratkom razdoblju kako bi se očuvala kvaliteta, a nakon berbe potrebno ih je brzo očistiti i osušiti da bi se spriječilo kvarenje. Iako je proizvodnja danas velikim dijelom mehanizirana, riječ je o osjetljivom procesu. Uz to, globalna potražnja posljednjih je godina znatno porasla zbog popularnosti pistacija u gastronomiji.
Doduše, u gastronomiji su pistacije prisutne tisućama godina. Od perzijskih i arapskih slastica do sicilijanskih krema i sladoleda, njihova intenzivna zelena boja i blago slatkasti okus čine ih posebno cijenjenima. Danas se koriste u desertima, pestu, umacima, namazima, ali i u maštovitim kombinacijama s mesom ili ribom.
Mala ali prebogata nutrijentima
Nutritivna vrijednost pistacija također opravdava njihovu cijenu. U porciji (cca 28 grama ili jedna šaka) nalazi se oko 160 kalorija, gotovo šest grama proteina i tri grama vlakana, uz visok udio nezasićenih masnih kiselina. Bogate su vitaminom B6, vitaminom E, kalijem i magnezijem te antioksidansima.
Znanstvena istraživanja upućuju na to da redovita, ali umjerena konzumacija pistacija može pomoći u snižavanju lošeg kolesterola (LDL), stabilizaciji razine šećera u krvi te održavanju zdrave tjelesne težine jer pružaju dug osjećaj sitosti. Zahvaljujući antioksidansima poput luteina i zeaksantina, doprinose i zdravlju očiju te imaju protuupalna svojstva.
Zbog zdravih, nezasićenih masti njihova konzumacija dobra je i za zdravlje srca i krvnih žila. Obiluju vitaminom B6, koji je važan za stvaranje energije i pravilno funkcioniranje živčanog sustava, kao i vitaminom E, snažnim antioksidansom koji štiti stanice od oksidativnog stresa. Također su bogate kalijem, magnezijem i željezom – mineralima koji doprinose regulaciji krvnog tlaka, zdravlju mišića i stvaranju crvenih krvnih stanica.
Kako su bogate proteinima, pomažu u izgradnji i očuvanju mišića te pružaju dugotrajan osjećaj sitosti. Sadrže i prehrambena vlakna koja potiču zdravu probavu i doprinose ravnoteži crijevne flore.
Zamrznut u vremenu: Talijanski gradić u kojem su smjeli živjeti samo tvornički radnici i njihove obitelji
