Vijugajući pogledom listovima loze koje su nekoć marljive ruke klesale u školjkasti vapnenac Bašćanske ploče nemoguće je ne osjetiti strahopoštovanje pred oltarom crkvice svete Lucije u Jurandvoru na Krku. Jedanaest zavijutaka za jedanaest stoljeća na borduri krsnog lista hrvatskog naroda ispisanog glagoljicom predstavljaju duh vremena i značaj mjesta na kojem su nastali. I dok je original Bašćanske ploče u Zagrebu, Lucija na Krku čuva repliku koju potpisuje i povjesničar umjetnosti Branko Fučić.

Pogleda uperenih u pregradu koja je dijelila svećenstvo od puka, nekoliko dana prije blagdana svete Lucije, vani huče bura, koja je baš poput glagoljice, vinove loze – i kruha neraskidiva od bašćanskog kraja. Da smo ostali koji dan duže mogli smo se prisjetiti i zanimljivog narodnog običaja. Na dan zaštitnice ratara i slijepaca, 13. prosinca, nakon mise sa zvonika crkve baca se „hlipcić“. Kruščić se bacao i stoljećima prije, kada je u vlasništvu crkve bio obližnji mlin pa se brašno darovalo lokalnom stanovništvu. Od brašna i vode bi se pekli kruščići i bacali okupljenim vjernicima.

Glagoljica i vinova loza velika su inspiracija Krčanima koji cijene svoju tradiciju, a među njima se posebno ističe Anton Katunar iz Vrbnika, koji je vina radio i prije nego što je postao vinar – u osamdesetima, dok je radio kao informatičar. Gospodin Katunar od svojih je početaka neumorno krčio granice. Jedan od prvih privatnih vinara u Hrvatskoj prvi je zasadio dalmatinski vinski ponos na Krku i pokazao kako se od plavca malog i na sjeveru mogu raditi velika vina.

No vratimo se u noviju prošlost, nekoliko dana prije dana svete Lucije - na feštu. Otac Anton i sin Toni za goste su priredili Feštu od medaj' koja je krenula u vinogradu, a završila u vrbničkoj vinariji Katunar Winery Estate. Iako za slavlje ne treba nužno razlog, povod su bile medalje i priznanja, kojih Katunarima ne nedostaje. Na podugačkoj listi zlatnih, srebrnih i brončanih vina s Decanter World Wine Awardsa, Vinistre, Vina od davnina i Red Blenda zasjali su Kurykta reserva, Festivum žlahtina, Sv. Lucija, Sansigot kao i Plavac mali.

Vina Katunar - 13 Vina Katunar - 13 (Foto: Nika Borovac)

„Povod druženja je 15 medalja koje smo dobili ove godine, ali i dvije koje su nam posebno drage – prva zlatna medalja za žlahtinu uopće pa i za našu koju smo dobili 1992. godine na izložbi Vino u Hrvata. Prošle godine naš je plavac mali bio drugi najbolje ocijenjen na Decanteru“, rekao je Anton Katunar.

Vinograd u Dragi Bašćanskoj na položaju Sveta Lucija Šupele ponos je Katunara. A kako i ne bi bio, kada je najsjeverniji vinograd plavca malog na svijetu, kao i dom autohtonim primorskim sortama. 45. paralela koja prolazi kroz Katunarov vinograd putuje i kroz neka od najpoznatijih europskih vinogorja kao što su Bordeaux ili Pijemont. Terroir kojeg čine vapnenački obronak brda prekrivenog pjeskovitim nanosom, blizina mora, snaga bure, bašćanska mikroklima koja daje dovoljno sunca dozvoljavaju ekološki uzgoj uz iznimno male potrebe za prskanjem i zaštitnim tretmanima. O tome kako se vinska perjanica Dalmacije snašla na Krku ne treba trošiti previše riječi; dovoljno ga je piti i pamtiti.

„Sorta se lako prepoznaje u mirisu i okusu vina iz berbe 2017., a od južnodalmatinskih plavaca razlikuje se prvenstveno elegancijom. Veliki je potencijal iskazalo i vino iz 2020. izvađeno iz bačve, kojem samo vrijeme nedostaje da dosegne uglađenost tri godine starijeg brata“, naglasio je zaljubljenik u vina i vrsni poznavatelj Ivo Kozarčanin, koji je rekao ponešto i o Žlahtini Sveta Lucija 2021.

„Osim što je prvi sadio plavac na Krku, Anton Katunar prvi je vinom od grožđa s položaja Šupele pokazao da i žlahtina ne mora biti samo jednogodišnje osvježenje. Ali i da može. Žlahtina Santa Lucija 2021. još je, naravno, mutna, ali vrlo se lijepo pije. Ima karakteristične voćne arome i tipičan ugodno gorak okus i dojmljivu punoću koju vina s trsova posađenih u plodnoj zemlji Vrbničkog polja ne mogu postići.“

I dok su se mlada žlahtina i plavac točili iz bokala i u vinogradu pijuckali uz pršut i sir, u Vrbniku je Saša Pribičević, chef lošinjskog hotela Bellevue obavljao posljednje pripreme za svečani ručak Fešte od medaj'. Slavonac iz okolice Osijeka zagrebačku je adresu zamijenio otočnom nakon što je godinama iskustvo gradio u Apetitu, Takenoku i Timeu, a japanska kuhinja mu je neiscrpna inspiracija.

Na vrbničkoj gozbi uz tanjure nisu bili posluženi drveni štapići, ali jelima uzbudljivih nota nije nedostajalo. Dobro promišljene komponente koje su se spojile s vinima u okuse što se nadopunjuju, pamte i traže još, Pribičević nije tražio isključivo u tradiciji.

Brancin, dagnje, ježinac, pržene alge i citrusni japanski umak ponzu družili su se s čašama u kojima je bila Žlahtina Sveta Lucija 2020., hobotnica, grah, komorač i kulen posluženi su uz Plavac mali 2017., prasac s porilukom, gorgonzolom i ljutikom s Kuryktom Riserva 2017., a presnec s vanilijom uz Prošek 2017.

Vina Katunar - 1 Vina Katunar - 1 (Foto: Nika Borovac)

O vinima i njihovu sparivanju s hranom puno su lijepih riječi imali sommelier Josip Orišković, aktualni hrvatski sommelierski viceprvak, Tomo Jakopović iz zagrebačkog Vinskog kluba, Emil Perdec iz Plave Lagune, Karin Rupela Perdec iz rovinjske Ville Dobravac te enologinja Ivanka Rosati.

Oni koji s poželjeli znati više zavirivali su i pod ostale Katunarove etikete; odličan su dojam ostavile macerirane žlahtine Festivum i Amfora, monosortni sansigot, Kurykta Riserva 2017. od sansigota i debejana uz malo kamenine kao i Kurykta Supele 2018., mješavina šest crnih sorata iz magnum boce. Ta su vina bila među najboljima na rujanskom ocjenjivanju hrvatskih kupaža Red Blend u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Na druženju prije povratka uz vina, umjesto violina zasvirao je pršut s drvenog stalka kojeg je izradio Igor Zlatkov iz creskog turističkog raja Art Farm Filozići. Za njega kažu da može od drveta iz šumovite otočne Tramuntane izraditi što god zaželite, ali poznat je po tanjurima kakvi se viđaju i na stolovima Michelinovih restorana.

Odvede li vas put u vrbničku vinariju Katunar Winery Estate, osim na vina i priznanja obratite pozornost i na slike naslikane vinom (i vodom). Za svaku sliku u tehnici vinorella koristi se samo jedno vino, a naznačena je i njegovo godište. A pitate li se koje vino odabrati, neka vam u odabiru pomogne deviza koju gospodin Anton naglašava: “Bijelo se pije za smijeh, crno za grijeh, a rose za ljubav“.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju