“Bijelo se pije za smijeh, crno za grijeh, a rose za ljubav“, deviza je koja generacijama živi u obitelji Antona Katunara iz Vrbnika, vinara koji je osamdesetih godina bio jedan od prvih programera u Hrvatskoj. Uz računala se bavio i vinima, a boce koje se nisu popile u krugu obitelji i prijatelja darovale su se poslovnim partnerima. Kako se uvijek tražila boca više, Anton je ured zamijenio vinogradom i podrumom te zasadio nove loze. Priča nam to njegov sin Anton Toni Katunar iz vinarije Estate Winery Katunar, dok stišće gas prema vrhu vinograda u kojem živi najsjeverniji plavac u Hrvatskoj.
Šupele
Na čakavskom dijalektu bjeloglavi supovi se nazivaju šupi, a upravo bašćanski kraj nad kojim lete, odnosno padina između mjesta Draga Bašćanska i Jurandvor dobila je ime po njima. Vinograd u Dragi Bašćanskoj na položaju Sveta Lucija - Šupele ponos je Katunara. A kako i ne bi bio, kada je najsjeverniji vinograd plavca malog na svijetu, čija 45. paralela putuje i kroz neka od najpoznatijih europskih vinogorja kao što su Bordeaux ili Pijemont. Gusto je zasađen, što nije komercijalno isplativo, ali to se nagrađuje kvalitetom grožđa i vina. Osim toga je i strm, a bere se ručno.
Ekološka proizvodnja
Terroir koji čine Šupele - obronak brda prekriven pjeskovitim nanosom, pećine, žuta zemlja, fliš, blizina mora, snaga bure i mikroklima s dovoljno sunca stvaraju savršene uvjete za ekološki uzgoj uz iznimno male potrebe za prskanjem i zaštitnim tretmanima. Vrline tog kraja itekako gode vinskoj zvijezdi Dalmacije za koju ne treba trošiti previše riječi. Umjesto toga krčki plavac bolje je piti, osjetiti i pamtiti.
U tom vinogradu žive i autohtone krčke sorte: žlahtina, debejan i sansigot, kao i kamenina te syrah, Antonov miljenik. U odnosu na Vrbničko polje, vinograd na položaju Šupele su kao nebo i zemlja, priča nam Toni, a to dokazuju i žlahtine – fantastično je kako ista sorta, prerađena na isti način od istog grožđa, iz iste godine, ali iz različitih vinograda može biti toliko različita. Pogađate, Šupele joj bolje pristaje, kako zbog mineralnosti, tako i zbog raskoši zrelih aroma.
Bašćanska loza
"Hrvatsko primorje i otok Krk imaju tisućljetnu tradiciju u proizvodnji vina i pjenušaca. Još u antičkim vremenima vino je bilo jedan od glavnih proizvoda Krka koji su u to doba nastanjivali Iliri Liburni. Tradiciju nastavljaju Hrvati što nam potvrđuju i listovi vinove loze na Bašćanskoj ploči iz 11. stoljeća koju su isklesali benediktinci“, otkriva Katunar.
Glagoljica i vinova loza velika su inspiracija otočanima koji cijene svoju tradiciju, a niti Anton i Toni, koji od početaka neumorno krče granice, nisu iznimka. Osim što pokazuju da dalmatinska perjanica uspijeva i na sjeveru te da se i od plavca malog na Krku mogu raditi velika vina, među prvima su uveli kontroliranu hladnu fermentaciju, nabavili nove barike od slavonskog hrasta i savladali proizvodnju pjenušaca po charmat metodi.
Danas Estate Winery Katunar služi i kao svojevrsna ambasada otočkih vinskih sorti. Jedna od njih je sansigot, kojem Toni tepa da je južni teran zbog svježine i tanina. Kako kaže, najbolji je dok je mlad i pomalo divlji, ili pak kad se potpuno pripitomi.
Od bisera do prošeka
Navratite li u Estate Winery Katunar možete i sami usporediti kako se žlahtina drukčije ponaša ovisno o tome gdje je rasla, upoznati svježe i kompleksne izvedbe - od one koja se pjenuša uz chardonnay u biser vinu ili pak macerirane varijante i amforu rađenu uz minimalnu intervenciju. Slasti žlahtine do izražaja dolaze i u prošeku koji traži puno strpljenja i dobro grožđe. Kako nam priča Toni uz smijeh, ubiju se od posla dok ga ne naprave. Grožđe mora biti zdravo, a osim što se sporo suši, dugo i fermentira pa odležava u drvetu.
Za puno truda dobiju se male količine pa ne čudi da i najviše košta od svih etiketa. Vrijedi prošetati i tamnom stranom te kušati Kuryktu reservu - kupažu od četiri različite sorte grožđa, prije svega autohtonih, sansigota i debejana. Najbolje uz male, domaće zalogaje i pogledom iz Katunarove vinarije, a nastaviti možete i prema nekim od ovih lokacija:
Najljepše izletište na Krku? Dom sireva koji osvajaju svjetske medalje, čuda od janjetine i jela koja se čuvaju od zaborava
Posveta Krku i Kvarneru: Konoba u koju se dolazi na mladu janjetinu, netom ulovljenu ribu i crni rižot - i izvan sezone
