Sitna, ali itekako hranjiva žitarica (koja je tehnički sjemenka) svestrana je namirnica koja služi kao zamjena za rižu ili brašno. Nekada glavna namirnica u tradicionalnoj indijskoj kuhinji, proso je s godinama pao u drugi plan, ali u posljednje vrijeme se sve češće nađe pod (kuhinjskim) reflektorima.
Kako bi podržali taj trend, Ujedinjeni narodi su 2023. proglasili međunarodnom godinom prosa. Na svečanosti proglašenja, Qu Dongyu, glavni direktor UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, naglasio je nutritivnu vrijednosti prosa i njegovu važnu ulogu u osnaživanju malih poljoprivrednika, rješavanju pitanja sigurnosti hrane i postizanju održivog razvoja. Naime, proso se uspješno uzgaja i na zemljištima koja nemaju izvrsnu kvalitetu tla, kao i onima s ograničenim pristupom navodnjavanju.
Možda niste znali, ali proso je osnovna hrana u Indiji (i dijelovima Afrike) već nekoliko stoljeća, a stigao je iz Kine prije najmanje 5000 godina. Postoji čak devet vrsta prosa koje se uzgajaju u različitim regijama Indije. Razlikuju se po boji, veličini i teksturi, ali dijele otprilike isti nutritivni sastav. Sve vrste imaju lokalna imena na mnogim indijskim jezicima, što potvrđuje njihovu povijesnu zastupljenost u različitim regijama.
Usprkos tome, njihova sveprisutnost u Indiji oslabila je nakon 1960-ih, kada je indijska vlada pogurala hibridne sorte pšenice i riže jer daju visoke prinose, kako bi povećala proizvodnju hrane za domaću potrošnju i izvoz. Na proso se počelo gledati kao na hranu ruralnih i plemenskih zajednica, koje su jele jeftina i zasitna jela. Međutim, za poljoprivrednike proso je bio više od hrane. Primjerice, vjerovali su da će bajra raaba (rijetka kaša) pomoći u izgradnji imuniteta protiv zimskih prehlada te kako samo dvije loptice od prosa uz gulaš daju energije za cijeli dan. Indijske žene prenosile su znanje o jelima od prosa generacijama, održavajući tradiciju na životu. Danas se pak ponovno počinju cijeniti, s uma smetnute, dobrobiti prosa.
Kako piše BBC, prema stručnjakinji za holističku prehranu Amiti Gadre, dobrobit prosa nije samo u tome što nema glutena. Ta sićušna žitarica ima više željeza i kalcija od prerađene pšenice i riže. Također je vrlo bogata vlaknima, što je čini dobrim izbor za one koji pokušavaju kontrolirati šećer u krvi.
Proso u posljednje vrijeme sve češće možemo naći na jelovnicima restorana u jelima kao što su salate, tortilje, palačinke, kaše – pa čak i pizze, a razlog tome su chefovi koji shvaćaju koliko proso može ponuditi za užitak i zdravlje. Postoje čak i bezglutenska piva na bazi prosa koja nude craft pivovare.
Novi trend popularnosti prosa nastao je kao odgovor na činjenicu da ta sitna, ali moćna žitarica ne koristi samo potrošačima nego i poljoprivrednicima, kao i okolišu, zbog čega je i dobila nadimak „pametna hrana“.
Novo otkriće: Supercrv bi mogao pomoći u spašavanju okoliša od plastike
