Galerija
"Gotovo desetljeće prije nego što se švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg uopće rodila, Växjö je krenuo putem prema novoj viziji zelenog urbanog života“, piše BBC o tisućljetnom gradu koji se smjestio 450 km jugozapadno od Stockholma, u regiji Småland. Pronaći ćete ga usred zelenog krajolika prošaranog šumama i stotinama jezera. Kraj poznat i kao Glasriket (Kraljevstvo stakla), nadimak duguje brojnim svjetski poznatim staklarima.
Osim zbog proizvodnje predivnih kristalnih predmeta iz vatrenih peći, Växjö je ponosan i na suprotstavljanje onečišćenju. Ovaj kompaktni grad s manje od 100.000 stanovnika postao je globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena. Växjö je postavio temelje novog koncepta urbanog života, koji su kasnije prihvatili i drugi gradovi diljem svijeta.
"1996. godine postavilo se pitanje života u gradu bez fosilnih goriva" objašnjava Henrik Johansson, ekološki stručnjak u Općini Växjö za BBC. Tada je jednoglasno donesena odluka da Växjö postane prvi grad na svijetu koji se obvezao na potpunu neovisnost o fosilnim gorivima. Danas se taj cilj proširio na još ambiciozniji plan: klimatsku neutralnost do 2030. – čak 15 godina prije nego što je cijela Švedska postavila isti cilj.
Ludi grad?
Vizionarski potez Växjöa iz 1990-ih privukao je medijsku pozornost brojnih novinara diljem svijeta koji su dolazili vidjet grad, koji Johansson duhovito naziva ludim grad koji se želi osloboditi fosilnih goriva. U današnje vrijeme takav potez ne djeluje nimalo ludo: emisije ugljičnog dioksida po stanovniku smanjene su za više od 70 posto u odnosu na razine iz 1990-ih, dok je istovremeno broj stanovnika porastao za trećinu, a BDP po glavi stanovnika se udvostručio.
U Växjöu gradski autobusi i vozila općinske uprave koriste biogorivo proizvedeno od kućnog organskog otpada. Više od 90 posto energije dolazi iz šumskih nusproizvoda i sličnih tvari iz okolice: od piljevine iz lokalnih pilana do grana preostalih nakon sječe drva za proizvodnju namještaja.
Preostale emisije ugljika dolaze uglavnom od osobnih automobila, budući da svi vozači ne koriste punionice za električna vozila i stanice za punjenje biogorivima poput etanola, kojih grad nudi u izobilju. Odvažan korak transformacije vidi se i u arhitekturi: Växjö je možda i najbolji svjetski primjer grada u kojem su velike građevine napravljene od drva. Polovica svih novih zgrada mora biti izgrađena od ovog prirodnog materijala.
"Ovakvo okruženje u prirodnim materijalima ne pruža samo vizualni užitak, već poboljšava i kvalitetu života stanovnika. Ljudi se osjećaju bolje kada su okruženi drvom”, napominje arhitektica Karin Hård Af Segerstad iz vodeće arhitektonske tvrtke Arkitektbolaget za BBC.
"Izgubio sam volju da se vratim kući": Vikend u Dravskoj priči koji puni baterije za cijeli tjedan
