„Što je drugo Romeo Ibrišević nego anđeo-čuvar naše zemaljske prirode, upravo kako ga je naslikao Izvor Oreb u položaju kako fotoaparatom bilježi dokaz zločina – snima automobilsku olupinu u prelijepom krajoliku. Gdje ih sve pronalazi (uz mrežu svojih suradnika volontera), u kakvim sve ljepotama leže te metalne rugobe, kao neke rak rane u prirodi, nastale u objesti ove civilizacije, uz bešćutnost ljudi koji svoje bivše miljenike - automobile, onesposobljene za daljnje služenje, skrivaju u šumarke, bacaju u more, rijeke i potoke, ili ih odvoze visoko na hridine, baš kako su to radili naši davni preci, pokapajući svoje pokojnike. Samo što su tada pokapali visoko nebu pod oblake u kamene škrape, i manjim kamenjem stvarali gomile – obilježja mjesta pokopa, a mi danas očekujemo da će se priroda pobrinuti o olupinama, što ona u konačnici i radi, ali je proces raspadanja lima i plastike mnogo sporiji nego što bismo mi to htjeli.
Izvor Oreb slikar idila i samoće, uz svoju suputnicu i kolegicu Emiliju Karlavaris, slikaricu minijatura, pridružili su se Romeu Ibriševiću u čišćenju ove naše prelijepe zemlje – u moralnoj podršci putem ove neobične izložbe“ piše Branka Hlevnjak, povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i novinarka, najavljujući izložbu novih 30 fotografija Romea Ibriševića koje su oslikali akademski kipari i slikari Emilija Karlavaris i Izvor Oreb, a moći će se razgledati na Mljetu pod nazivom: "Što se čeka vadimo".
Izložba se otvara u srijedu 18. svibnja u NP "Mljet" galerija "Stara skula" u etno selu Goveđari u 20 sati i traje do 27. lipnja 2022. U tom vremenu odvija se akcija vađenja olupina sa otoka Mljeta od 16.-20. svibnja 2022. te planinarski "Pohod na Mljet" od 26.05. - 30.05. 2022. uz sudjelovanje 150 planinara iz cijele Hrvatske
Nakon 2017. godine i izložbe fotografa Romea Ibriševića i njegovih 30 fotografskih motiva nelegalnih odlagališta otpada u teško dostupnim područjima prirode a koje su oslikali najpoznatiji hrvatski slikari, uz četiri velika samostojeća obostrano oslikana panoa vađenja olupina, suradnja Zelenih stopa, Općine Mljet, PD „Mljet“, Galerije „Stara skula“ iz Goveđara uz sudjelovanje stanovništva Saplunare - redovno se održava svake godine.
Od 2017. godine suradnja Zelenih stopa i PD „Mljet“ nastavlja se istraživanjem špilja i njihovom promocijom u brojnim člancima i elektronskim-tiskanim medijima kao i planinarski izleti u Nacionalne parkove Crne Gore, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije.
Na izložbi će se za sudionike akcija i manifestacija na Mljetu „Pohod na Mljet“ održati projekcije starih filmova o Mljetu iz 1955. godine iz fundusa galerije „Stara skula“ uz prigodni domjenak.
Posebno tematski će se održati:
- Power point prikaz knjige planinara Nikice Talana:"Ne(pre)poznata Hrvatska" (AGM iz Zagreba izdavač) sa QR kodovima i prikazom MPO - Mljetska planinarska obilaznica i HSAP MB - Hodočasnička staza apostola Pavla mljetskog brodolomca kao i
- Projekcija filmski materijali udruge "Zelene stope" o vađenju olupina na Mljetu objavljenih na HRT, Nova TV, i RTL.
- Projekcija fotografija udruge „Planet Zemlja“ iz Zagreba sa ultra maratona Earth run – THPM Trka hrvatski nacionalni parkovi od NP „Brijuna“ do NP „Mljet“ povodom Dana planeta Zemlja u prigodi obilježavanja 25. godina trajanja te utrke. Utrka je počela na Veliki Petak 15. IV sa Brijuna – Pula a cilj je bio na Mljetu Pristanište u petak 22.04. na Dan Planeta Zemlja.
„Već je i ranije Izvor Oreb duhovitim i ironičnim pjesmama na veloluškom dijalektu ismijavao nemarnost, glupost, neosjetljivost i neodgovornost ljudi i nekulturu kao fenomen kojeg valja smanjiti ako se već ne može iskorijeniti potpuno. Na sličan način, sada na platnima fotografija Romea Ibriševića, koja prikazuju činjenično stanje – nemoguća mjesta odbačenih starih automobila i raspadnutih karoserija, Izvor Oreb i Emilija Karlavaris ironično doslikavaju taj nekulturni poriv da pored smeća dodaju i svoje – doslikavajući kraj fotografiranih olupina još i svoje naslikane, i slikaju te 'mudre' muževa koji dovlače svoje 'ranjenike' na hrpu. Dakako, na divljem groblju automobila samo križevi nedostaju, i kapelice s molitvama.
Tu su sada doslikani i ribići koji se sasvim dobro snalaze na automobilskim smećem zakrčenoj obali. Ostavljajući na slici fotografiju koja je nalaz o zločinu nad prirodnom ljepotom da dominira, umjetnici diskretno doslikavaju šetnju s djetetom kroz krajolik nagrđen smećem, kupače na plaži koji ne mare za krupni otpad – svi su oguglali već na zagađenje, pa ga i ne vide. Ismijavajući tu vrstu bezosjećajnosti i sljepila (starac ne vidi da je autobus u travi već davno u nevoznom stanju!) umjetnici nastoje razumjeti razloge velikog broja razlupanih automobila, a to je najčešće prebrza vožnja: pa dopisuju po vratima fotografiranih olupina: „hitna dostava“, „Just Merried“ i slično. Na tim se slikama nađu i mačke, mudrice, koje u olupinama nalaze moguće sklonište.
Posvuda vlada idila koja je grubo narušena i čovjek naprosto ne vjeruje svojim očima da sve te fotografije Romea Ibriševića, poznatog lovca na prirodne ljepote fotoaparatom, nisu kakva mučna podvala. Fotomontaža? Nažalost, podvala je to onih koji su poremetili harmoniju prirode. Vjerujemo da ovaj humor i ironija Izvora Oreba i Emilije Karlavaris, podižu zajedno s dokaznim fotografijama Romea Ibriševića, kod gledatelja svijest o potrebi da se ova nekulturna praksa zagađenja zaustavi. Ukazivanjem na ružno, apsurdno i jadno, možda se spriječi daljnje 'razmonožavanje otpada' što je duhovito nadoslikala umjetnica - kako se u obljubu množe ta limena 'stvorenja'.
Svjesni da su svi su ti limeni kosturi nekad bili ponos svojim vlasnicima, da je njihovo skrivanje u prirodi nastalo iz prijašnjih zakonskih propisa koji su naplaćivali odvoz na groblje automobila; sada je to, hvala Bogu, drukčije, pa je ova izložba duhovita, ironična, odgojna i informativna.
Romeo Ibrišević, kojem su umjetnici nadoslikali metlu i lopatu - čisti ovu našu lijepu zemlju od glomaznog automobilskog otpada uz pomoć brojnih suradnika, istomišljenika i sponzora, i upozorava nas da slobodno nazovemo besplatan telefon 0800 0204 i riješimo se svog automobilskog 'leša' bez skrivanja po brdima i dolinama, bez straha o naplatama grobnih mjesta i slično. Pustimo prirodne ljepote neka nas liječe svojim mirom i ljepotom, od drugih civilizacijskih stresova, kojih, nažalost, i bez ovih zločina nad prirodom, ne manjka“, zaokružuje priču o brizi za jedini dom koji imamo Branka Hlevnjak.
San Sustipanske noći: Koncerti, ples i bose noge na omiljenoj splitskoj pozornici
